Prof. dr. sc. Slaven Dobrović: Hrvatskoj treba krizni menadžment u gospodarenju otpadom!
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je prošli tjedan u javno savjetovanje pustilo izmjene i dopune Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Navode da će puno toga predloženim izmjenama poboljšati, no kako stvari stoje u sektoru gospodarenja otpadom može se reći da se radi o sitnim površinskim promjenama, a glavne aktivnosti se i dalje ne provode, piše prof. dr. sc. Slaven Dobrović.
Trebalo bi biti jasno da se bez sortirnica i kompostišta uz odvojeno prikupljanje otpad ne može pretvoriti u nove korisne oblike što je temelj kružne ekonomije o kojoj priča i sam ministar. Stoga, zašto i dalje nema javnih poziva za financiranje ove infrastrukture, pa to je bilo u pripremi za prošlo ljeto?
Nadalje, još uvijek ne znamo točno koliko otpada uopće odlažemo jer se većina podataka prikuplja pomoću konverzije prijavljenog volumena u masu otpada koji je odložen na brojnim odlagalištima diljem Hrvatske.
Hitna instalacija vaga na sva aktivna odlagališta je imperativ bez kojeg nije moguće staviti ih pod punu kontrolu, a onda i uvesti naknadu za odlaganje u drugom koraku. Ovakva naknada kojom će se financijski opteretiti inače jeftino odlaganje je nužna da bi se gradovi i općine natjerali na žustrije uvođenje odvojenog prikupljana i kružnu ekonomiju otpada. Prikupljeni novci bi se odmah mogli vraćati jedinicama lokalne samouprave kao pomoć za financiranje nacionalne komponente ove infrastrukture.
To bi bile glavne poluge za bržu konverziju hrvatskog gospodarenja otpadom u smjeru većeg kompostiranja, recikliranja i ponovne uporabe, što je definitivno nužnost današnjice.
A ovako, stvari ostaju na razini površinskih uljepšavanja bez dubinskih, krajnje nužnih promjena. Jer, ne dogode li se ove promjene gospodarenja otpadom, uz to što će se devastacija okoliša na brojnim mjestima nastaviti, prijete nam i EU financijske kazne.
Isto tako, nemojmo se čuditi i sve češćim otkrićima o prisutnosti sitnih čestica plastike u vodi za piće, rijekama, morima, a na koncu i u hrani. Plastika nije za odbacivanje u okoliš nego za recikliranje.
Ove zakonske promjene ne čine gotovo nikakav pomak u nužnom smjeru, a to je uspostava ekološki održivog sustava gospodarenja otpadom sa progresivnim povećanjem stope recikliranja u godinama pred nama.
Ništa drugo si ne bi smjeli dopustiti.
Izvor: narod.hr/biramdobro.blogspot.com
