Porezna reforma: Hoće li najveći rast plaća imati oni s najvišim primanjima?
Hoće li najveći rast plaća imati oni koji ionako imaju najveća primanja jedna je od tema vezanih za poreznu reformu o kojoj se govorilo u Otvorenom na HRT-u.
Zdravko Zrinušić, državni tajnik u Ministarstvu financija istaknuo je da poreznim propisima ne određuju visinu plaće, nego davanja koja idu na tu plaću. “Ona su toliko sada već podignuta da jednostavno ne zahvaćaju određene grupacije ljudi koji imaju ili niske plaće ili nemaju dovoljno visoke plaće da uopće ulaze u porezne škare. “Licitirati sada s iznosom koji bi bio veći od ovih 3800 je moguće, ali samo da podsjetim da svakih 100 kuna povećanja znači 200 milijuna manje u proračunu”, dodao je. Sličnu stvar rekao je, podsjetimo, i ministar financija Zdravko Marić gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a.
Branko Grčić, saborski zastupnik SDP-a kazao je da je oporba ranije podržala sve korake koji su išli u smjeru povećanja plaća velike većine zaposlenih u Hrvatskoj. “Sada smo čuli da trenutno milijun i 200 tisuća ljudi ipak plaća porez u Hrvatskoj. Mi jesmo za rasterećenje, ali na drugi način. Zašto smo bili protiv ovakve reforme? Jednostavno zato što će od ovih milijun i 200 tisuća ljudi koji danas plaćaju porez, s ovom korekcijom poreza na dohodak, zapravo samo negdje između 15 i 20 tisuća njih osjetiti povećanje plaće. Nitko drugi!”, rekao je Grčić, dodavši kako se radi o velikoj disproporciji i isključivo rastu plaća za one koji imaju najviše plaće, a to znači iznad 17.500 ili 18.000 kuna neto. “Ja sam to vrlo precizno računao, sad ovisi ima li netko uzdržavanog člana ili nema na svojoj poreznoj kartici”, pojasnio je.
Stjepan Ćuraj, saborski zastupnik HNS-a objasnio je zašto je njihov prijedlog bio rasterećenje visokih plaća: “Reći ću primjer iz Osijeka, koji je u IT sektoru u zadnjih pet, skoro deset godina, napravio čudestvo. I to mogu reći, više ne uz pomoć politike, nego unatoč politici, da budemo iskreni. I oni imaju ovakav problem: dolaze im backend, frontend developeri – obučavaju se, rade tri, četiri ili pet godina, na početnu plaću od recimo neto 1000 eura, pa sve do dvije, čak i više. I onda im odlaze, tamo gdje mogu dobiti pet. E, to je za njih zakon, omogućili smo da nam takvi ljudi – mladi, sposobni stručnjaci u IT sektoru, medicini, turizmu, ostaju, da nam ne odlaze visokoobrazovani”, rekao je.
Grčić mu je na to odgovorio primjerom iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla, gdje je, kaže, veliki broj inženjera IT sektora i drugih struka, s početnom plaćom od 7 tisuća kuna. “Pa onda rastu negdje do 15, 20… Ali možda će jedan mali dio njih biti obuhvaćen ovom mjerom. Veliki dio neće, kao što to neće biti ni profesori, ni liječnici ni inženjeri u generalnom smislu, različitih struka, koji nam trebaju. A to su zapravo ljudi koji u zadnjih godinu, dvije najviše odlaze. Dakle, negdje oko 70 posto je porasla emigracija ljudi s visokom stručnom spremom, a to su upravo ovi ljudi. I to je ona ciljana skupina koju treba na neki način najviše stimulirati da ostaju u Hrvatskoj”, rekao je.
Zrinušić mu je na to odgovorio da ne vjeruje da su naši IT stručnjaci ti koji zarađuju 7000 kuna i zbog 7000 kuna odlaze van.
Ćuraj je kazao da je njegova stranka zadovoljna što se uvažio njihov prijedlog, da se odustalo od linearnog smanjenja PDV-a s 25 na 24 posto. “Podsjećam građane da se to dogodilo 2004. godine, s 22 je smanjeno na 20 i nakon samo dva mjeseca je vraćeno nazad. Zašto? Zato što mislim da efekt toga građani apsolutno ne osjete, da je to više stvar nekog dojma”, rekao je.
Ivana Ninčević Lesandrić, saborska zastupnica Mosta dolazi iz poduzetničkog svijeta. “Ja svakako podržavam svako porezno rasterećenje, pa tako i ovo PDV-a s 25 na 13, međutim kad baš pričamo o poduzetničkom sektoru, onda je tu Zakon o doprinosima, koji se itekako tiče poduzetnika. Upravo tim zakonom je ovo ljeto Ministarstvo predložilo da koeficijent za obračun doprinosa podigne s 0,65 na 1,1. Naravno, pritisak poduzetnika i javnosti je bio toliki da su oni morali odustati od tog prijedloga, ali je onda ministar, mimo e-savjetovanja, nakon toga ponovno predložio novu mjeru koja je, ja bih rekla, jednako štetna, u kojoj zapravo svi poduzetnici sada moraju obračunavati svoju plaću na puno radno vrijeme. Ja ću vam iz svog iskustva reći da velika većina poduzetnika početnika to ne može podnijeti.”
Zrinušić na to odgovara da se koeficijent odnosi isključivo na direktore.
Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera smatra da u datim okolnostima, tankoj saborskoj većini, ova Vlada, Ministarstvo financija, radi solidan posao, iako ima mali manevarski prostor. “Međutim, ja bih to pogledao s malo većeg brda nego što to gledaju političari. Ovdje se cijelo vrijeme govori o preraspodjeli kolača, a zapravo se radi o tome kako da kolač bude veći pa da ga lakše dijelimo. Jedna od teza ministra Marića kaže – porezne promjene ne mogu biti rješenje gospodarskih problema. Ne bih se s time složio. U još uvijek aktualnom programu Vlade stoji da će se poticati glavni generator rasta BDP-a, a onda i plaća, a to je izvoz. Ja bih krenuo potpuno drugačije pa bih porezno pomagao onima koji su neto izvoznici jer se pokazuje da neto izvoznici mogu osigurati velike plaće. Ovo – uzeti jednom 50 kuna, a drugome dati sto kuna, to je neka taktička varijanta za koju ja nisam siguran kakav rezultat može dati”, poručio je.
Zrinušić na to odgovara da se koeficijent odnosi isključivo na direktore.
Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera smatra da u datim okolnostima, tankoj saborskoj većini, ova Vlada, Ministarstvo financija, radi solidan posao, iako ima mali manevarski prostor. “Međutim, ja bih to pogledao s malo većeg brda nego što to gledaju političari. Ovdje se cijelo vrijeme govori o preraspodjeli kolača, a zapravo se radi o tome kako da kolač bude veći pa da ga lakše dijelimo. Jedna od teza ministra Marića kaže – porezne promjene ne mogu biti rješenje gospodarskih problema. Ne bih se s time složio. U još uvijek aktualnom programu Vlade stoji da će se poticati glavni generator rasta BDP-a, a onda i plaća, a to je izvoz. Ja bih krenuo potpuno drugačije pa bih porezno pomagao onima koji su neto izvoznici jer se pokazuje da neto izvoznici mogu osigurati velike plaće. Ovo – uzeti jednom 50 kuna, a drugome dati sto kuna, to je neka taktička varijanta za koju ja nisam siguran kakav rezultat može dati”, poručio je.
Izvor: hrt.hr
