Mons. Barišić: Ljubav je znanost svih znanosti, učiteljica života
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu započeo je novu akademsku godinu 2018./19. u ponedjeljak, 1. listopada na blagdan sv. Terezije od Djeteta Isusa. Euharistijsko je slavlje u kapeli splitskoga Centralnog bogoslovnog sjemeništa predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, veliki kancelar Fakulteta u koncelebraciji s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem, provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, vicekancelarom Fakulteta, novim dekanom KBF-a prof. dr. Alojzijem Čondićem, prodekanima, nastavnicima i odgojiteljima.
Pozdravivši sve sudionike slavlja, osobito nove studente i novog dekana i prodekane, nadbiskup je naglasio da novu akademsku godinu započinjemo s misom moleći Duha Svetoga da nam pomogne rasti u svom pozivu, u dobi, mudrosti i milosti. U svojoj je propovijedi govorio o sv. Tereziji od Djeteta Isusa, crkvenoj naučiteljici koja je u ono doba (kraj 19. stoljeća) željela studirati teologiju, a to onodobno osobito za žene nije bio običaj. Govorila je da je svećenik da bi studirala grčki i latinski kako bi što bliže bila Gospodinu i njegovoj riječi. „Ona je velika u svojoj malenosti i želi nam reći da je za kršćanski život najvažnija ljubav i poniznost, odnosno biti ljubav u srcu Crkve“, kazao je nadbiskup.
Oslanjajući se na evanđeoski tekst koji govori o tome kako je Isus uzeo dijete i postavio ga pred svoje učenike te ih pozvao da budu ponizni poput malog djeteta, pozvao ih na obraćenje. U tom je svjetlu nadbiskup naglasio da smo potrebni obraćenja, da najčešće sami sebe najviše ugrožavamo sebičnošću, umišljenošću, ljubomorom, zavišću. Trebamo se od toga isprazniti kako bismo se mogli napuniti Bogom, dobrotom i ljubavlju.
Studente i nastavnike podsjetio je na Pavlove riječi da samo znanje nadima, a ljubav izgrađuje. „Ljubav je znanost svih znanosti, doktorica i učiteljica života“, kazao je nadbiskup upozorivši da im studij teologije uistinu treba biti kršćanski studij koji obrazuje i informira, ali još važnije koji formira i odgaja. Potaknuo ih je da Božju ljubav upoznavaju u Isusu Kristu i Crkvi te da im Terezijina misao: „U srcu Crkve biti ljubav“ bude program i koordinata studija.
Misno je slavlje završilo drevnim himnom Duhu Svetomu „O dođi Stvorče“, a potom je program nastavljen u velikoj dvorani Fakulteta. Prigodnu riječ nazočnima uputio je veliki kancelar Fakulteta nadbiskup Barišić i novi dekan KBF-a u Splitu prof. dr. Alojzije Čondić. Zahvalivši svome prethodniku i njegovim suradnicima, dekan Čondić predstavio je svoje prodekane: prof. dr. Mladena Parlova, prodekana za znanost i dr. Antu Akrapa, prodekana za nastavu. Uime Fakulteta zahvalio je prof. dr. Luki Tomaševiću, koji je ove akademske godine otišao u mirovinu.
Upozorio je na društvenu poteškoću demografske naravi koja se odražava na upise na fakultete naglasivši da nam je to zajednička odgovornost. Kao KBF dužni smo uz odgojno-obrazovnu zadaću samokritički i kritički te proročki promatrati događaje oko sebe i pitati se što Bog traži od mene, Crkve i moga studija na KBF-u u Splitu. Za autentičan govor potrebna je kontemplacija i dobri međuljudski odnosi, poručio je dr. Čondić pozvavši sve na konstruktivnu suradnju.
Lectio brevis o temi „Egzistencijalna analiza posttraumatskoga stresnoga poremećaja. Nacrt logoterapijskog pristupa“ održao je dr. Boris Vidović. U svome je izlaganju govorio o važnosti duhovne dimenzije u čovjekovom životu, o važnosti duhovne dimenzije shvaćene u antropološkom smislu kao ono najdublje u čovjeku kao osobi, kao i o važnosti duhovne dimenzije u liječenju posttraumatskoga stresnoga poremećaja.
Naglasio je da su dva cilja istraživanja: pomoću egzistencijske analize produbiti razumijevanje Post-traumatskog stresnog poremećaja i na osnovu tog razumijevanja izraditi nacrt logoterapijskog pristupa liječenju PTSP-a.
U svom izlaganju govorio je o temeljnim postavkama Franklovog pristupa, o tri stupa logoterapije (sloboda i odgovornost – antropologija, volja za smislom – psihoterapija i smisao života – filozofija). Zaključio je kako treba odgajati čovjeka za ostvarivanje smisla, za slobodu i odgovornost , za odnose s drugima, za patnju kao mogućnost osobnog rasta. Prevencija traumatičnog iskustva je duhovna dimenzija kao otpor i odnos s drugima. Kao pomoć u terapiji je ostvarivanje smisla, logoterapija.
Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu na blagdan svoga suzaštitnika sv. Jeronima u nedjelju, 30. rujna započelo je novu bogoslovnu godinu. Svečano misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić u zajedništvu s dubrovačkim biskupom mons. Matom Uzinićem te šibenskim biskupom mons. Tomislavom Rogićem kao i odgojiteljima te bogoslovima.
U nadahnutoj propovijedi nadbiskup se osvrnuo na evanđeoski ulomak iz Markovog evanđelja. U propovijedi je naglasio kako i mi danas mnogo puta teško prihvaćamo uspjeh drugoga i na taj način umanjujemo njegovo djelo. Lakše se suosjećamo s tugom drugog, nego što prihvaćamo njihov uspjeh. Centralna misao koja izvire iz ovog evanđelja svakako je Kristova tvrdnja: Tko nije protiv nas, za nas je.
Potom se nadbiskup osvrnuo na lik svetog Jeronima potičući bogoslove kako po primjeru svetog Jeronima trebamo priznati svoju pogrešku te dopustiti drugome da bude bolji od nas. Upravo je u tome veličina koju nam evanđelje donosi, a sv. Jeronim potvrđuje: dopustimo drugima da budu bolji od nas jer ćemo tako biti bliži Kristu, Njemu od kojeg nam dolazi sva mudrost i blagoslov.
Nadbiskup je poželio svima da ova nova odgojna godina uistinu bude nova te da s radošću prihvatimo vrijeme koje nam je darovano. Nakon zajedničkog zaziva Duhu Svetome kojim je završeno misno slavlje proslava svetog Jeronima nastavljena je druženjem za zajedničkim stolom.
