DA SE NE ZABORAVI Strani dragovoljci u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu 1991. – 1995. godine
U Hrvatskoj se tijekom Domovinskog rata borilo od 550 do 1000 stranih dragovoljaca. Neki strani državljani su bili hrvatskoga podrijetlo. Stranci su se borili u redovima gardijskih brigada, postrojbama HOS-a na svim bojišnicama.
Stranci su se borili u postrojbama svih zaraćenih strana: na hrvatskoj strani su bili borci iz 37 zemalja, na srpskoj strani su uglavnom bili Rusi, Ukrajinci, Grci, Rumunji i Kozaci, a na bošnjačkoj strani uglavnom mudžahedini.Ljudi koji su došli na ratište su imali različite motive, neki su bili profesionalni vojnici, neki avanturisti, neki plaćenici a neki su se osjetili pozvanim da pruže pomoć napadnutom narodu. Avanturisti i plaćenici su bili kraće vrijeme na bojišnici Hrvatske, do kraja su ostali oni pravi istinski borci, velikog srca,za slobodu.
Voditelj Udruge stranih dragovoljaca Domovinskog rata, Steve Gaunt – Britanac koji se borio u Hrvatskoj, tvrdi da se u našoj zemlji borilo oko 650 stranaca (ne računajući BiH državljane).Nažalost Ministarstvo obrane nema potpune podatke o stranim dragovoljcima koji su branili Republiku Hrvatsku.
Strani dragovoljci (iz 37-40 država) koji su branili Hrvatsku u Domovinskom ratu:
- iz Engleske 139 do 160, (15 poginulih, 21 ranjen)
- iz Njemačke 55 do 76, (15 poginulih, 10 ranjenih)
- Iz Francuske 73 do 79, (8 poginulih, 21 ranjen),
- iz Nizozemske 27 (2 poginula, 2 ranjena ),
- iz Mađarske 33 (2 poginula, 5 ranjenih),
- iz Austrije 10 (2 poginula, 1 ranjen),
- iz Kanade 7 (3 poginula),
- iz SAD-a 17(3 poginula, 1 ranjen),
- iz Švicarske 4 (2 poginula),
- iz Belgije 4 (1 poginuo, 2 ranjena),
- iz Australije 15 (1 poginuo, 2 ranjena),
- iz Italije 7 ( 2 poginula, 1 ranjen),
- iz Ukrajine 1 (1 poginuo),
- iz Slovačke 4 (1 poginuo, 1 ranjen),
- iz Irske 10 (1 poginuo, 2 ranjena),
- iz Škotske 5 (1 poginuo, 3 ranjena ),
- iz Bugarske 2 (1 poginuo),
- iz Danske 5 (1 poginuo, 2 ranjena),
- iz Finske 3 (2 ranjena),
- Iz Čilea 1 (1 ranjen),
- iz Španjolske 4 (2 ranjena),
- iz Poljske 8 (1 ranjen),
- iz Walesa 4 (1 ranjen),
- iz Švedske 3 (1 ranjen),
- iz Gambije 1 (1 poginuo)
- iz Zimbabvea 1 (1 poginuo).
- iz Argentine ? (3 poginula)
Nisu navedeni dragovoljci iz bivše države SFRJ kojih je također bilo (Slovenci, Makedonci, Kosovari…).Iz više razloga neki strani dragovoljci nisu htjeli da budu registrirani u hrvatskim postrojbama pa i to onemogućava točan popis stranih branitelja. Dio stranih dragovoljaca se nakon Sarajevskog primirja vratio kući a drugi dio je otišao braniti Bosnu i Hercegovinu.
U ratu u Hrvatskoj poginuo je svaki četvrti (peti) strani dragovoljac. Popis poginulih objavila je Udruga stranih dragovoljaca, a krajem prošle godine su skupili podatke o 90 ranjenih i 79 poginulih u akcijama diljem Hrvatske.Povjesničar Tomislav Šulj navodi podatak o 150 ranjenih i više od 90 poginulih.
Strani dragovoljci su iz raznih motiva došli braniti Hrvatsku, ako se izuzmu avanturisti koji su bili kraće vrijeme većina je došla srcem sa željom da pomogne hrvatskom narodu. Dio njih nije imao nikakva vojnog iskustva a dio je imao znanje i iskustvo i oni su jako mnogo pomogli hrvatskim braniteljima jer su ih podučili kako će se ponašati na prvoj crti bojišnice, kako će uporabiti oružje i kako se ratuje u gradskim četvrtima. Oni su svojim radom spasili mnoge branitelje koji nisu imali nikakva iskustva. Tako su pojedini strani dragovoljci bili zapovjednici obrane, voditelji borbenih skupina i voditelji vojnih akcija:Rodolfo Barrio Saavedra – Argetinac, Thomas Crowley-Irac, Thomas Otto Reimund Linder – Njemac, Johan Tilder – Nizozemac, Gaston Besson – Francuz, Ibrahim Abushaala »Gadafi« – Libijac – bio je jedan od zapovjednika obrane Lipika, Eduardo Rózsa Flores – Čiko – Bolivijac, John ‘Olly’ Scarrott – Englez, Alexandre Fernandes – Portugalac, Rodney Morgan – Englez, Jacques Nicolaï (Jack Nico) – dragovoljac sa Korzike i drugi.
Strani dragovoljci su se također, borili u postrojbama HVO-a, u Bosanskoj Posavini, Mostaru, srednjoj Bosni i drugdje.
Dragovoljac Johan Tilder, pripadnik HOS-a, potom 9. GBRje bio instruktor iz nizozemske vojske, oformio je u Gospiću vod Nizozemskih dragovoljaca (Dutch volunteer unit) koja je djelovala u sklopu 19. bojne HOS-a a pod zapovjedništvom 118 brigade HV-a. Nakon demobilizacije nizozemskog voda 15. ožujka 1992. godine JohanTidler je obučavao naše vojnike u Gardijskoj brigadi. Uhvaćen u zasjedi (1994. godine), mučen na grozne načine i ubijen.
U sklopu 106. brigade ZNG-a iz Osijeka ustrojen je Prvi internacionalni vod (od Hrvata, Mađara, Engleza, Iraca, Bosanaca, Srba, Slovenaca, Španjoaca, Portugalaca, Amerikanaca, od svuda!)pri zapovjedništvu obrane Laslova, kojom je zapovijedao Eduardo Rózsa Flores – Chico. Osim na području Osijeka i okolice, dosta stranaca bilo je uključeno u redove vinkovačke 109. brigade HV-a i domicilnoga HOS-a, jasno zbog blizine Vukovara.
Pri pokušaju pomorske diverzije u Pelješkom primorju poginula su tri Argentinca Andrés Branko Pilsel, rođen u Argentini, i Miljenko Tadić iz Splita, Hrvati, pripadnici IV. brigade, te Argentinci Fernando De Lucchi i Alejandro Patrón, također pripadnici iste postrojbe. S njima je nestao i pripadnik Bojne Frankopan, Arnold Nožić.
Jedan od boraca je i Steve Gaunt, koji se borio u Slavoniji, a tijekom jedne akcije staje na nagaznu minu i izgubio stopalo. Organizirao je Udrugu stranih dragovoljaca Domovinskog rata u Vinkovcima.
Francuz Jean Michel Nicolier je bio branitelj Vukovara, on je simbol ljubavi prema ljudima koji se bore za opstanak, ljubavi prema drugoj domovini – Hrvatskoj. Ubijen je na Ovčari kao i Ivan Herman izAustrije te Harnold von Bessinger iz Njemačke.
U Hrvatskoj je ostalo oko 20-ak stranih dragovoljaca koji su dobili državljanstvo, zasnovali obitelji…
Svoja sjećanja na Domovinski rat opisali su u knjigama Steve Gauntu knjizi „Rat i pivo”, i Gaston Besson „Život na meti”.
Neki od stranih dragovoljaca, koji su ratovali u Hrvatskoj, su nakon rata napravili uspješnu karijeru:
„Britanac Lars Newbould, koji se u vrijeme rata isticao vrlo teškim optužbama na račun britanske vlade zbog pasivnosti glede oružanoga sukoba u Hrvatskoj i BiH, radi kao profesor u školi. Francuz Damien Lamothe završio je dva fakulteta i ima svoje poduzeće. Finca Marca Casagrandea struka tretira kao jednoga od najboljih europskih, pa i svjetskih modernističkih arhitekata i dobitnik je brojnih svjetskih priznanja za svoje projekte. Britanac Nigel Balchin skrasio se u Hrvatskom zagorju i posvetio svećeničkomu pozivu. Drugi Britanac Steve Gaunt nastanio se u Vinkovcima. Svojim istraživačkim radom neposredno je obogatio hrvatsku arheologiju, poklonivši svoju zbirku od nekoliko tisuća arheoloških predmeta Gradskomu muzeju Vinkovci, koja po njemu nosi ime zbirka »Steve Gaunt«. Poljak Trezbor Piekutowski također je ostao živjeti u Hrvatskoj, posvetio se humanitarnomu radu te je među ostalim nekoliko godina kao volonter radio na projektu spašavanja ugrožene vrste bjeloglavih supova. I nemali broj drugih stranih dragovoljaca ostvario je u civilnom životu značajne karijere i od velike su koristi društvu u kojem žive.“
Pri obilježavanju stradanja Vukovara (Kolona sjećanja) strani veterani hrvatskog Domovinskog rata koračaju rame uz rame sa svojim suborcima Hrvatima. Nažalost Republika Hrvatska im se nije odužila postavljanjem spomen obilježja niti na drugi način.
O stranim dragovoljcima koji su branili Republiku Hrvatsku najviše zna povjesničar Tomislav Šulj koji je prikupio dokumentaciju o njima i tako nisu prepušteni zaboravu. Hvala povjesničaru Tomislavu Šulju na učinjenom.
Hvala našim prijateljima na svemu što su uradili za našu opstojnost i slobodu!
Marko Jukić/hu-benedikt.hr; Foto: slobodnadalmacija.hr, Tomislav Šulj, dnevno, hrvatski-vojnik.hr
