Kardinal Bozanić: Nije u pitanju ni vjera, ni Crkva, nego je danas u pitanju čovjek i to od početka, od obitelji
Biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine održali su svoju četrdeset i drugu sjednicu u utorak 5. ožujka u Biskupskome ordinarijatu u Varaždinu.
Sjednicom je predsjedao zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić, a prisutni su bili i svi ostali biskupi metropolije: varaždinski Josip Mrzljak, sisački Vlado Košić, križevački Nikola Kekić, bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak te zagrebački pomoćni Ivan Šaško i Mijo Gorski.
U pozdravu na početku sjednice, domaćin mons. Mrzljak prisjetio se nedavnog zajedničkog susreta u Zagrebu sa stotinjak svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine u trajnoj formaciji zaređenih u posljednjih deset godina. Povratne informacije za taj susret bile su jako pozitivne te su i druge generacije svećenika izrazile želju da se i za njih organizira slično okupljanje. Podsjetio je kako će Katolički bogoslovni fakultet 11. ožujka proslaviti svoju 350. obljetnicu te se prisjetio kako je prije 50 godina, na proslavi 300. obljetnice KBF-a, upravo on uime studenata pozdravio i čestitao obljetnicu Fakulteta.
„Bogoslovija, sjemenište i Katolički bogoslovni fakultet naše su zajedničke institucije o kojima se zajedno brinemo i koje zaista zahtijevaju da budemo međusobno više povezani, da budemo zajedno i da možemo donositi neke smjernice koje su potrebne, ali isto tako da i mi jedan drugome pomažemo u našoj biskupskoj službi, istaknuo je biskup Mrzljak.
Kardinal Bozanić je, pak, u uvodnom govoru podsjetio kako tim zajedničkim redovitim sjednicama biskupa Zagrebačke metropolije oni zapravo prate pastoralno djelovanje njihovih dijeceza. Domaćinu biskupu Mrzljaku, kao i sisačkom biskupu Košiću, kardinal Bozanić čestitao je 20. obljetnicu biskupskog služenja, prisjetivši se pritom zajedničkog susreta s blagopokojnim kardinalom Franjom Kuharićem koji je, u to vrijeme imenovanim mladim biskupima poručio:
„Nama je bilo teško. Ali, vama će biti još teže. Mi smo živjeli u vremenu kada smo znali tko je na kojoj strani, tko je protiv nas, a tko je s nama, a dolaze nova vremena kad se te granice žele relativizirati i puno će biti teže snalazit se u vremenima koja dolaze, jer dolaze vremena kad će se razna uporišta stavljati u pitanje.“
„Možemo reći da mi danas, nakon 20 godina, ipak živimo jedno drugo vrijeme. Vrijeme kad se temeljna ljudska, ne kažem vjerska i crkvena, nego ljudska uporišta drmaju, tresu, kao što su uporište obitelji, škole, odgoja, države i drugih temeljnih institucija našega društva“, rekao je kardinal Bozanić.
Podsjetio je kako je o tome svojevremeno govorio i papa Benedikt XVI. kad je govorio o diktaturi relativizma koja za cilj ima da se zapravo izgubi jasnoća razlikovanja onog što vrijedi od onoga što ne vrijedi. Današnji papa Franjo govori pak o novoj ideološkoj kolonizaciji čime je na stanoviti način potvrdio riječi pape Benedikta XVI.
„Evo, to su naša vremena i u ovim vremenima se trebamo i snalaziti, i s jasnoćom Evanđelja naviještati Isusovu istinu i Isusovu poruku, a to je poruka spasenja čovjeka. Nije u pitanju ni vjera, ni Crkva, nego je danas u pitanju čovjek i to od početka, od obitelji. Čovjek koji počinje svoj život u majčinoj utrobi, pa sve do naravne smrti.
To su vremena koja su nama dana i mi kao biskupi želimo upravo moliti Boga snagu Duha Svetoga da mognemo pravu riječ naviještati ljudima današnjeg vremena. S druge strane, dok se s time susrećemo, u susretu s mladima jako osjećamo upravo tu potrebu: oni traže uporišta, oni traže razjašnjenja, oni traže da im se pokaže put“, naglasio je kardinal Bozanić.
U nastavku sjednice biskupi su, između ostalog, razmatrali pastoral osoba s invaliditetom, s naglaskom na ljude oštećena vida i sluha te aktualizaciju smjernica o zaštiti maloljetnika u pojedinim biskupijama Zagrebačke crkvene pokrajine, a u svjetlu nedavnoga susreta pape Franje s predsjednicima biskupskih konferencija.
Biskupi su na sjednici vrjednovali i razmijenili opažanja o zajedničkome susretu svećenika zaređenih tijekom posljednjih deset godina, koji je bio u Zagrebu 25. veljače ove godine, a zatim su posebno razmatrane dvije teme:
Pastoral osoba s invaliditetom, s naglaskom na ljudima oštećena vida i sluha. U tu temu uveo je vlč. Leonardo Šardi, povjerenik za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji u Varaždinskoj biskupiji. Pohvalno je da postoji i da se promiče osjetljivost u vjerničkim zajednicama prema osobama s takvim potrebama; da se razvija suradnja između stručnjaka koji se bave tom problematikom i vjernika u župama, gdje se treba njegovati ozračje prihvaćenosti, brižnosti i olakšavanja života ljudima koji trebaju pomoć bližnjih. Istaknuta je važnost odgoja i obrazovanja za blizinu potrebitima, kao i zauzetost da se otklone razne zaprjeke za integriranje u redovitost življenja.
Zahvalni svećenicima koji su uključeni u taj pastoral, spremni učiti znakovni jezik i druge oblike komunikacije, biskupi su razmotrili neke od načina na koje će i sami pomoći, ponajprije u izdavačkoj djelatnosti. Na razini Metropolije pokrenuli su inicijativu za osnivanje Povjerenstva za osobe s invaliditetom.
Aktualizacija smjernica o zaštiti maloljetnika u pojedinim biskupijama Zagrebačke crkvene pokrajine, a u svjetlu nedavnoga susreta pape Franje s predsjednicima biskupskih konferencija (21.-24. veljače). Razmotren je širi društveni kontekst u kojemu se nalaze i teški slučajevi kojima su svećenici iznevjerili svoj poziv. I dalje, sprječavajući bilo kakvu devijaciju, treba promicati vrijednost dara svećeničkoga zvanja i podupirati svećenike u njihovu poslanju.
Biskupi su uvjereni da će zacrtani pristup iznjedriti potrebno pročišćenje Crkve, što može biti dobro polazište i primjer za druga društvena ozračja i za poboljšanje brige za djecu. Biskupi su se osvrnuli na vidike koje je Papa istaknuo na završetku toga susreta, a koji će biti ugrađeni u razvijanje crkvenoga zakonodavstva: zaštita djece; besprijekorna ozbiljnost; istinsko pročišćavanje; formacija; jačanje smjernica biskupskih konferencija; briga za zlostavljane; ‘digitalni svijet’; odnos prema problematici ‘seksualnoga turizma’.
Dio sjednice bio je posvećen društvenim aktualnostima, a na početku korizmenoga vremena biskupi su se uzajamno upoznali s pastoralnim aktivnostima koje se u biskupijama predviđaju u vazmenome ciklusu.
