DA SE NE ZABORAVI Kronologija, lipanj 1991. – 1995.

Petak, 31 svibanj 2019 4:06
Written by: Michael Jukic

3. lipnja 1992. Radna skupina bosanskih humanitarnih organizacija predala je međunarodnim institucijama detaljan popis 94 logora u BiH, na teritoriju pod srpskom vlašću, u kojima je bilo zatočeno 105.348 osoba nesrpskoga podrijetla i 11 logora u Srbiji i Crnoj Gori s 22.710 zatočenika.

4. – 11. lipnja 1995. Hrvatske postrojbe (HV i HVO) potisnule su neprijatelja prema Bosanskom Grahovu i Glamoču (napadajni boj Skok 2).
7. lipnja 1991. tenkovi JNA divljali su po osječkim ulicama.
14. lipnja 1992. pokolj u Rodaljicama, kod Benkovca; pobunjeni Srbi ubili 4 osobe unatoč nazočnosti UNPROFOR-a.
14. lipnja 1993. zločin na plaži Soline; pobunjeni Srbi ubili 5 osoba i 7 civila teško ranili.
14. lipnja 1991. u Zagrebu su srpski teroristi i kriminalci (Željko Ražnatović – Arkan i drugi) osuđeni na 20 mjeseci zatvora zbog pripremanja i pomaganja oružane pobune protiv Republike Hrvatske; svi osuđeni pušteni su iz pritvora do pravomoćnosti presude, čime su postali nedostupni hrvatskoj vlasti.
21. lipnja 1992. munjevitom akcijom Hrvatska vojska oslobodila je Miljevački plato (7 sela, oko 150 km2) u općini Drniš (akcija Miljevci).
23. lipnja 1992. protuudar srpskih postrojbi Hrvatska vojska uspješno je odbila, nakon čega je uslijedila odmazda srpskoga topništva po dalmatinskim gradovima, ali i djelovanje hrvatskoga topništva prema Kninu. VS UN-a osudilo je akciju i zatražilo povlačenje Hrvatske vojske na početne položaje (Rezolucija 762), što je Hrvatska odbila.
23. lipnja 1991. predstavnici dvanaest zemalja Europske zajednice odlučili su da neće priznati neovisnost Slovenije i Hrvatske, ako te republike jednostrano odluče napustiti Jugoslaviju.
25. lipnja 1991. Srbi napali policijske postaje u Glini. U obrani Policijske postaje poginuo je pričuvni pripadnik MUP-a Tomislav Rom iz Viduševca kod Gline, a 16 policajaca je zarobljeno, odvedeno u zatvor u Knin i nakon 50 dana zarobljeništva, mučenja i zlostavljanja u razmjeni oslobođeno.
25. lipnja 1991., u skladu s voljom građana izraženom na referendumu, Sabor RH usvojio je Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske (s odgodom stupanja na snagu za 3 mjeseca); granice RH postale su državne. Samostalnost i neovisnost proglasila je i Slovenija.
25. lipnja 1993. Hrvatska je odbila produžiti mandat “plavim kacigama” na svom području pod istim (neučinkovitim) uvjetima.
26. lipnja 1991. uzajamno priznanje Republike Hrvatske i Republike Slovenije
26. lipnja 1991. pobunjeni Srbi proglasili su ratno stanje u Gospiću.
27. lipnja 1991. počela je oružana agresija JNA na Sloveniju; nakon 5 dana sklopljeno je primirje. U sukobima u Sloveniji poginulo je 65 ljudi: 37 pripadnika JNA, 12 pripadnika slovenske TO i policije te 16 civila (od toga desetorica stranaca, vozača kamiona, koji su bili blokirani na cestama); ranjeno je 330 osoba.
28. – 30. lipnja 1991. predstavnici EZ-a i državni tajnik SAD nametnuli su rješenje za sprječavanje krize u SFRJ i rata u Sloveniji:

JNA se mora povući najprije u svoje vojarne, a zatim napustiti slovenski teritorij;
Slovenija i Hrvatska odgađaju za tri mjeseca svoje Deklaracije o neovisnosti;
Stjepan Mesić izabran je za predsjednika Predsjedništva SFRJ jer je odbijanje njegova izbora u svibnju otvorilo krizu.