Održan okrugli stol na temu “Nasilje među mladima”
U sklopu Hrvatskog aktivističkog festivala VIDIK-festa u srijedu, 15. svibnja 2019., s početkom u 20 sati u dvorani Dominikanskog samostana u Splitu, održan je okrugli stol na temu “Nasilje među mladima”. Sudjelovali su doc. dr. sc. Tomislav Franić, prof. Ružica Vorgić-Krvavica i voditelj Odjela prevencije PU Splitsko-dalmatinske Paško Ugrina. Događaj je moderirao prof. Nikola Milanović, član Upravnog vijeća Hrvatske udruge Benedikt.
Doc. dr. sc. Tomislav Franić na početku je naglasio da vršnjačko nasilje postaje sve veći društveni problem iako brojevi često pokazuju suprotan trend. Moramo ozbiljno razmisliti zašto se grubosti, prijetnje, vrijeđanja i fizički obračuni ne prijavljuju. Nekad se to događa zbog stida, nekad zbog neznanja ili krivog postupanja, a nekad je pred problemom najlakše zatvoriti oči. Ako zanemarujemo nasilje postajemo suodgovorni za potencijalne dugoročne, nesagledive i dramatične posljedice koje mogu ići sve do samoranjavanja ili čak do oduzimanja vlastitog života. Čovjek dolaskom na svijet nosi klicu grubosti čije je „klijanje“ uvjetovano odgojem, okolinom, društvom, odabirom prijatelja… Roditelji i odgajatelji trebaju kod djece prepoznati znakove zlostavljanja koji se mogu manifestirati kao povlačenje, odbijanje odlaska u školu, niski stupanj samopoštovanja, odbijanje razgovora zbog osjećaja nelagode ili stida, pa sve do oponašanja zlostavljača kako bi se lakše podnosio pritisak… Na kraju svog iscrpnog izlaganja dr. Franić je kazao da je važno prepoznati depresivno stanje kod mladih koje se često izražava kroz agresiju. Takve se mlade ne smije penalizirati jer tada njihova frustracija postaje još veća.
Gospodin Ugrina je naglasio da je policija prisutna u školama te kao pozitivan primjer naveo odličnu suradnje s ravnateljima i drugim školskim osobljem. Iznio je zanimljiv podatak da se, kad se promatraju brojevi, nasilje smanjuje. Međutim, kazao je da to ne znači da se policijski djelatnici mogu opustiti. Baš naprotiv, trebaju se dodatno potruditi da ove pošasti bude još manje. Spomenuo je postojanje „sivih“ zona u kojima je nasilje prisutno, ali se, nažalost, ne prijavljuje. Društvo, aktualna vlada i druge institucije zaista ulažu napore, objedinjuju službe, šire suradnju te financijski podupiru napore na suzbijanju nasilja u svim njegovim oblicima i društvenim segmentima u kojima se pojavljuje. Pri tome apsolutni prioritet ima briga o nasilju nad djecom. Policija često ima problema s dokazima, jer teško dolazi do mjerodavnih iskaza, a nerijetko se događa da se žrtvu želi prikazati nasilnikom i krivcem. U posljednje vrijeme posebno zabrinjava nasilje putem društvenih mreža. Uputio je apel roditeljima da prate što rade njihova djeca, da uočavaju promjene njihovog ponašanja i izražavanja.
Prof. Ružica Vorgić-Krvavica je naglasila da radi u školi u kojoj se upisuju uglavnom trogodišnja zanimnja pa su njeni polaznici nerijetko već u startu pomalo frustrirani i nerijetko obilježeni kompleksnom manje vrijednosti. Zato puno treba raditi na podizanju njihovog samopouzdanja. Obrtna škola nije pošteđena od nasilja, a ono je uglavnom verbalno. Međutim, i tu je nasilje u opadanju. Ponekad se školsko osoblje susreće i s učenicima koji dolaze iz manjih sredina u kojima su uspjeli biti „glavni“, a onda tu sliku nastoje obnoviti i u srednjoj školi. To ponekad dovodi do sukoba, a drugi put do odobravanja i oponašanja. Drugi učenici znaju biti introvertirani i preosjetljivi, s izraženim kompleksom manje vrijednosti. Škola kao odgojno-obrazovna ustanova se trudi na različite načine pomoći i jednima i drugima. U tom smislu uvodi radionice vježbanja razgovora i slušanja, jer je silno važno naučiti slušati druge što uvijek dovodi do kvalitetnije komunikacije, koja je, opet, vrlo važna za izgradnju samopoštovanja i samopouzdanja. Škola sudjeluje u erasmus projektima, omogućava učenicima kontakte s vršnjačkim sredinama u inozemstvu, gdje kroz nova druženja i iskustva upoznaju drukčije navike i kulture, ali također uviđaju da učenike i institucije posvuda muče slični probemi. Prof. Vorgić-Krvavica na kraju je naglasila veliki trud oko prevencije te kvalitetnu suradnju s roditeljima i drugim institucijama koje, svaka na svoj način, pokrivaju ovo područje.
Uslijedilo je nekoliko pitanja i promišljanja koja su gostima okruglog stola upućena iz publike nakon čega je moderator, prof. Nikola Milanović, još jednom pozdravio sve nazočne te im zahvalio na dolasku.
Hrvatska udruga Benedikt
