Sveti German Pariški
Današnji je sveti zaštitnik German (Germain, Germanus), biskup Pariza i „otac siromaha“. Rodio se oko 496. nedaleko francuskog grada Autuna (departman Saône-et-Loire, Burgundija), kao sin plemenitih galsko-rimskih roditelja.
Studirao je u Avallonu i Luzyju, pod vodstvom svoga rođaka, svećenika Scapiliona. S 34 godina za svećenika ga zaredio sveti Agrippinus iz Autuna. Zbog njegovog uzornog života redovnici benediktinskoga samostana Saint-Symphorien kod Autuna izabrali su ga za opata. Svidio se franačkom kralju iz merovinške dinastije Childebertu I. pa je 555. imenovan za biskupa Pariza. Bio je duhovni učitelj svetog Bertranda iz Le Mansa i svetog Droctoveusa. Izliječio je kralja Childeberta od neke opake bolesti, odvratio ga od razuzdanog života i nagovorio ga da iskorijeni poganske običaje u svojoj kraljevini. Kralj mu je 558. u znak zahvalnosti sagradio crkvu svetog Vinka, uz koju je kasnije podignut i samostan koji je pod imenom Saint-Germain postao najznačajnijim pariškim samostanom i duhovnim središtem Zapada.
Odlikovao se dobrotom srca, visokom naobrazbom, asketskim životom i dobrotvornim djelima. Živio je i kao biskup poput monaha, potpuno se posvetio brizi za duše svojih vjernika, ozdravljivao bolesnike i obratio na tisuće grešnika. Otac siromaha, vrsni propovjednik i glasoviti mirotvorac, više puta je posredovao u različitim vladarskim sukobima i neprestanim ratovima. Sudjelovao je na crkvenim saborima u Parizu i Toursu. Preminuo je na današnji dan, 28. svibnja 576. u Parizu. Svetim ga je proglasio 754. papa Stjepan II. Po njemu i po njegovom samostanu nazvana je i jedna od najljepših pariških četvrti, Saint-Germain-des-Prés, mnoge ustanove i najuspješniji pariški nogometni klub. Stoljećima su u slučaju pošasti kuge i različitih kriza ulicama Pariza nošene njegove relikvije. Zazivaju ga kod požara i groznice, a zaštitnik je zarobljenika, zatvorenika, glazbenika te mnogih naselja, biskupija, župa i crkava.
Izvor: zupajastrebarsko.hr
