DA SE NE ZABORAVI Operacija „Lipanjske zore“
Operacijom „Lipanjske zore“ od 7. lipnja do 26. lipnja 1992. oslobođeni su Mostar i dolina rijeke Neretve. Akciju su izvele postrojbe HVO-a, HV-a i HOS-a.
JNA je prema prije usvojenim planovima (operacija RAM) htjela blokirati zapadnu i južnu Hercegovinu i odsjeći Dalmaciju te je 7. svibnja 1991. uputila 100 tenkova i oklopnih vozila iz Mostara prema Sinju, na navodnu vojnu vježbu. Tenkovi su zaustavljeni (3 dana) u mjestu Polog, na granici mostarske i širokobriješke općine. JNA je pojačavala svoje snage u Mostaru i drugdje, dovodila rezerviste u to područje s ciljem cijepanja Dalmacije i odvajanja od Hrvatske.
Od rujna 1991. na području Hercegovine djelovala su 4 korpusa JNA (Nevesinjski, Užički, Titogradski i Bilećki). Bilećki korpus će kasnije postati Hercegovači korpus.
U travnju 1992. počinje krvavi rat u Bosni i Hercegovini. Kada su JNA i paravojne srpske postrojbe napadale Hrvatsku s teritorija BiH, bošnjačko rukovodstvo tvrdilo je „da to nije njihov rat“. Također su pozvali JNA, koja je napuštala Hrvatsku temeljem sporazuma, da dođe u BiH. U travnju 1992. srpsko-crnogorski agresor poduzima akcije okupacije dijelova BiH i Hrvatske s ciljem izlaska na more. Lokalni Bošnjaci su u Stocu i Dubravi JNA dočekali kao oslobodilačku armiju. Preostali Hrvati u Stocu, njih pedesetak, zatočeni su, mučeni i odvedeni u logor u Bileći te se i danas vode kao nestali. Ne zna se njihova sudbina. Ubijeni su, ali gdje su posmrtni ostatci, to se ne zna. Hrvatske kuće i crkva zapaljene su i porušene. Topništvom, tenkovima i zrakoplovima napadani su Čapljina, Mostar, Metković i Dubrovnik, ali to nije bio rat Alije Izetbegovića.
U Mostaru je 3. travnja 1992. eksplodirala cisterna nasuprot vojarne JNA (Sjeverni logor) i to je bio početak rata u Mostaru. Oficir JNA Momčilo Perišić naređuje 7. travnja 1992. granatiranje mostarskih naselja Cim, Ilići i Rudnik. Srpsko-crnogorski agresor razarao je grad Mostar (počinio je urbicid) do operacije Lipanjske zore. U Mostaru su svi važniji objekti opljačkani, minirani i zapaljeni. Radio Mostar pogođen je s dvije izravne granate pa je emitirao svoj program iz Centra za motrenje i obavješćivanje. Uništena je stara gradska jezgra, a Stari most je oštećen. Agresor je porušio 8 mostova, opljačkao i uništio gospodarske objekte, uništio prigradska naselja crkve i džamije. Oštećeni su mnogobrojni objekti u gradu Mostaru.
Od 14. travnja vođene su borbe za vojarnu u Čapljini gdje je JNA izvela i desant te je helikopterima izvlačila svoju opremu. Vojarna je oslobođena 23. travnja 1992. To je bila prva oslobođena vojarna u BiH. Tijekom borbi srušeno je 5 zrakoplova JNA.
Pod zapovjedništvom generala Janka Bobetka, zapovjednika Južnog bojišta, i zapovjednika Općinskog stožera HVO-a Mostar pukovnika Jasmina Jaganjca, 7 lipnja 1992. započela je operacija Čagalj.
U operacije je sudjelovalo oko 6000 hrvatskih vojnika HVO-a, HV-a i HOS-a, postrojbe policije iz Mostara, Čapljine, Stoca i jedna bošnjačka dobrovoljačka jedinica.
Područje Čapljine oslobođeno je 8. lipnja 1992. Tijekom prvih dva dana poginulo je 10 pripadnika HV-a. Od 11. lipnja 1992. kreće oslobađanje desne obale Neretve. Hrvatske snage su tijekom dana osvojile vojarnu, ušle u naselja Rodoč i Jasenice te slomile žestoki otpor neprijatelja. Desna obala rijeke Neretve oslobođena je za jedan dan, a nakon toga slijedi oslobađanje Stoca 12. i 13. lipnja 1992. godine.
Oslobađanje lijeve obale rijeke Neretva započelo je 14. lipnja 1992. po planu, ali se planirano nije ostvarilo jer je neprijatelj bio upoznat s akcijom pa se ista nije mogla odvijati.
Ipak su hrvatske snage prešle na lijevu stranu rijeke Neretve i započele oslobađanje. Snage HVO su 15. lipnja 1992. ovladale Sjevernim logorom, stateški važnom točkom, a poslije oslobađaju istočni dio grada Mostara te naselja Blagaj i Buna.
Pri povlačenju JNA je uništila sve mostove osim Staroga mosta u Mostaru. Snajperist HVO-a ubio je srpskoga vojnika koji je imao zadatak da i taj most digne u zrak. HVO je zaštitio Stari most od granata debelim daskama i gumama.
Operacijom „Lipanjske zore“ oslobođen je Mostar i dolina Neretve, smanjen pritisak na južnu Dalmaciju i izlazak agresora na obalu Jadranskog mora. Oslobođeno je područje oko 1.800 četvornih kilometara s gradovima Mostar, Čapljina, Stolac i njihovom okolicom. Bila je to prva pobjeda nad agresorom u Bosni i Hercegovini. Operacijom „Lipanjske zore“ bila je otklonjena opasnost da agresor iziđe na more i odvoji južni dio Hrvatske što je namjeravao.
Marko Jukić/hu-benedikt.hr: Slika: Spomen-ploča poginulim braniteljima (Hercegovina)
