DA SE NE ZABORAVI: Kronologija, kolovoz 1991. – 1995.

Slika 1. Plan Velike Srbije (Muzej Oluja 95)

Krvavi kolovoz 1991.

U kolovozu 1991. četnici, pobunjeni Srbi i JNA prognali su Hrvate iz njihovih domova, domove opljačkali i zapalili. Tijekom pobune i agresije mnogi su ubijeni na kućnom pragu, neki u zatočeništvu samo zato jer su bili Hrvati. U četničkim logorima bilo je mnogo zatočenih Hrvata. Srbi su izvršili etničko čišćenje na područjima koja su prema planu trebala biti u sastavu Velike Srbije. Bio je to krvavi kolovoz 1991. godine.

 

Slika 2. Četnici (Muzej Oluja 95)

  1. kolovoza 1991., pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a i ZNG-a; pokolj 25 civila. Od prvog kolovoza do prosinca 1991. u Dalju je ubijeno 112 do 135 ljudi.

1. kolovoza 1995. na Brijunima su održani razgovori između hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana i stranih veleposlanika u Hrvatskoj. Razgovaralo se o načinu rješavanja krize jer pobunjeni Srbi nisu prihvaćali mirno rješenje. Hrvatski predsjednik je najavio mogućnost vojne akcije.

1.-3. kolovoza 1991. pobunjeni Srbi protjerali u Hrvate iz Erduta, Dalja i Aljmaša.

      3. kolovoza 1991. hrvatske postrojbe potisnule su srpske teroriste iz           vukovarskoga naselja Lužac.

3. kolovoza 1995. pregovori između hrvatskih vlasti i pobunjenih Srba u Genthodu kod Geneve nisu donijeli nikakav pomak; Srbi su ponovno odbili prijedlog „mirne reintegracije“.

4. kolovoza 1995. započela je Vojno-redarstvena operacija„Oluja ’95.“

8. kolovoza 1991. u Lovincu su Srbi (kolege s posla) ubili 5 osoba koji su bili radnici na željeznici.

8. kolovoza 1995. u 19 sati, zapovjednik srpske vojske u Viduševcu potpisao je predaju srpskog korpusa.

10. kolovoza 1991. ubijen je snimatelj HTV-a Gordan Lederer. Ubio ga je četnički snajperist.

13. – 15. kolovoza 1995. izveden je srpski protunapad u području Bosanskog Grahova.

14. kolovoza 1991., pokolj 5 staraca u Kraljevčanima

14. kolovoza 1991., pokolj u Bjelovcu kod Petrinje

14. kolovoza 1991., pokolj u Lovincu kod Gospića

16. kolovoza 1991., srpska vojska ubila 4 starije osobe u Peckima.

17. kolovoza 1991. g., Banjalučki korpus JNA prešao je rijeku Savu i pridružio se pobunjenim Srbima u napadu na Hrvatsku (Okučane, Staru i Novu Gradišku).

18./19. kolovoza 1991. u Zagrebu su pred židovsku općinu i na židovsko groblje pripadnici KOS-a (Pripadnici jugoslavenske kontraobavještajne službe) podmetnuli eksploziv.

19. kolovoza 1991. žestoki napad na Pakrac izveli su pobunjenici i JNA.

20. kolovoza 1993. predstavljen je tzv. Owen-Stoltenbergov mirovni plan za BiH.

21.-22. kolovoza 1993. Glavni štab Armije BiH  planirao uništenje HVO-a („Neretva 93“) i prodor dolinom Neretve na Jadransku obalu.

24. kolovoza 1991. srpska vojska je u Žutoj Lokvi ubila 4 hrvatska policajca.

24. kolovoza 1991. Luka Andrijanić oborio je avion JNA iznad Borova Sela koji je napadao položaje hrvatskih snaga na silosu Đergaj.

25.-26. kolovoza 1991. JNA i srpske paravojne postrojba izvele su žestok napad na Vukovar i Borovo Naselje te Otočac i dolinu Gacke.

28. kolovoza 1991. od Ovčare prema Vučedolu smjestili su se tenkovi JNA i počeli s ukopavanjem.

28. kolovoza 1991. velikosrpski pobunjenici napali su selo Lički Osik, gdje su stanovnici imali samo nekoliko lovačkih pušaka.

28.-30. kolovoza  1991. u Slavonskom Brodu i Vinkovcima zaustavljeno je nekoliko vlakova s oružjem i intendantskom opremom JNA iz Slovenije; hrvatske snage oduzele su dio oružja i oprema.

29. kolovoza 1991., početak bitke za Gospić

29. kolovoza 1991. u Skeli, kod Gline ubijeno 10 osoba.

29. kolovoza 1991. srpski teroristi napali su policijsku stanicu na Plitvicama i protjerali hrvatske policajce.

30. kolovoza 1991. održan je prosvjed građana ispred zgrade Komande 5. vojne oblasti u Zagrebu; hrvatski intelektualac Vlado Gotovac održao govor.

 

 

Slika 3. Novosagrađena crkva u Aljmašu (mj)

Napomena: Nisu spomenuti svi događaji krvavoga kolovoza 1991.

Do kraja kolovoza legalno izabrana hrvatska vlast izgubila je nadzor nad 11 općina u kojima su Srbi bili u većini i nad 18 općina u kojima su Srbi imali 10 % do 50 % stanovništva. Borbe su se vodile u još 9 općina (borbama je bilo zahvaćeno 38 od 115 općina u RH).

Skip to content