HRVATSKA BAŠTINA – Zagrebačke crtice
Slika 1. Zagrebački tramvaj (MJ)
Prvi tramvaj u Zagrebu (1891.)
Prvi tramvaj u gradu Zagrebu pušten je u pogon 5. rujna 1891. Prve zagrebačke tramvaje vukli su konji. Za vuču je bilo nabavljeno 70 konja koji su naizmjenične vukli tramvaj. Vagoni su naručeni u Grazu, iz tvornice Weitzer. Bili su dugački 5 metara, široki 1,8 i visoki 2,5 metra. Ukupno se raspolagalo s 17 zatvorenih i 15 otvorenih vagona. Svaki vagon je s lakoćom vukao po jedan konj. Konjski tramvaj u Zagrebu zamjenio je 1910. električni tramvaj.
Trasa konjskog tramvaja bila je: Kvaternikov trg – Vlaška ulica – Draškovićeva – Jurišićeva – Trg bana Jelačića – Ilica do Mandalice (danas Mandeličina ulica). Od te glavne rute odvajale su se dvije pruge: od Ilice do Zapadnog kolodvora, a druga Frankopanskom ulicom, pa sve do kraja Savske ceste tj. do Savskog mosta. Remiza se nalazila na Savskoj cesti, na mjestu gdje je danas smješten Tehnički muzej.
Automobilizam u Hrvatskoj
Slika 2. i 3. Stari automobili (MJ)
Razvoj automobilizma u Hrvatskoj išao je ukorak s razvitkom automobilizma u Europi i svijetu. Vlasnik prvog automobila u Hrvatskoj bio je grof Marko Bombelles ml., godine 1898. On je bio i osnivač prvog hrvatskog automobilnog kluba koji je organizirao prvu automobilnu utrku na području Hrvatske. Nažalost, nije sudjelovao u utrci jer je umro, na svom imanju, na dan prve utrke.
Prva automobilistička utrka za Prvenstvo Hrvatske i Slavonije održana je 8. rujna 1912. godine na relaciji Zagreb – Varaždin – Zagreb. U utrci je sudjelovalo 9 natjecatelja: Ferdinand Budicki u Opelu 20 HP, grof Milan Kulmer u Mercedesu 28 HP, Vilim Haupt i grof Miroslav Kulmer obojica s Bock-Holländerom 24 HP, Herman Wrastil u Opelu 24 HP, Ljudevit Schlick u Opelu 16 HP, Vjekoslav Heinzel u Opelu 24 HP, potom Julije Rudovits s Opelom 30 HP i barun Dionis Hellenbach u Opelu 24 HP.
U to vrijeme u Hrvatskoj je bilo oko 250 automobila, 20 autobusa i 60 motocikala, a za sudjelovanje u utrci odlučilo se devet vozača.
Titula je pripala Vjekoslavu Heinzelu koji je pobijedio s prosječnom brzinom od 35,3 km/h. Drugo mjesto pripalo je Hermanu Wrastilu, dok je treći bio Ferdinand Budicki.
Jedanaest godina poslije osnivanja prvog automobilističkog kluba u Europi i na svijetu, francuskog L’Automobile Club de France, u Zagrebu je osnovan Prvi hrvatski automobilni klub 1906., a 1907. u Splitu Auto-club Spalato.
Nadnevak koji se uzima za početak djelovanja automobilističkog strukovnog saveza u Hrvatskoj je 13. travnja 1912. kad je pri Hrvatskome športskom savezu osnovana Sekcija za automobilizam. U siječnju 1914. Hrvatska je imala stručno (prvo) glasilo automobilističkog športa, Hrvatski automobilni list. Izdavač je bio Prvi hrvatski automobilni klub.
Otvorena tržnica Dolac (1. rujna 1930.)
Slika 4. Tržnica Dolac (MJ)
Zagreb je imao tržnicu na Harmici, Trgu bana Jelačića, pa su gradske vlasti odlučile da izgrade novu tržnicu. Nova tržnica izgrađena je na Docu po idejnom rješenju arhitekta Viktora Kovačića. Kovačićev plan je nadopunio arhitekt Vjekoslav Bastl. Radovi su potrajali skoro tri godine, jer se osim gornjeg dijela odlučilo otvoriti i podzemni s najmodernijim hladnjačama koje su nabavljene u inozemstvu. Nakon tri godine tržnica je dovršena i otvorena 1. rujna 1930.
Slika 5. Spomenik „Kumica Barica“ (MJ)
Tržnica Dolac je poznata po kumicama koje prodaju na štandovima. Kumicama je 2006. godine podignut i spomenik „Kumica Barica“ rad kipara Stjepana Gračana. Zagrebački kroničar Zvonimir Milčec napisao je: “Dolac je najljepši, najmonumentalniji spomenik klopi, što ga Zagreb ima. Za gurmane ta je stara tržnica isto što i za bogomoljce katedrala”,
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
