HRVATSKA BAŠTINA – Meteorološka mjerenja u Hrvatskoj
Slike 1. Meteorološki stup na Zrinjevcu u Zagrebu (MJ)
Prva meteorološka mjerenja u Hrvatskoj
U nizozemskom gradu Delftu Cruquius je 19. prosinca 1705. počeo mjeriti temperaturu, tlak zraka i količinu padalina.
Prve meteorološke opise dao je kanonik Adam Baltazar Krčelić tijekom povodnja koji su zahvatili Zagreb 1750. i 1751. godine. Korisne vremenske opise davali su i županijski liječnici te lokalne novine (Agramer politische Zeitung godine 1830., 1841. i 1842.).
Prvo mjerenje tlaka zraka barometrom proveo je Krsto Mazarović u Zagrebu 15. prosinca kad je balonom uzletio iznad tornja tadašnje katedrale.
Godine 1825. objavljena je brošuru na hrvatskom i njemačkom o postavljanju gromobrana da se preduhitri padanje tuče jer se tada pogrešno smatralo da munje i gromovi uzrokuju tuču. Biskup Vrhovac dao je podignuti brojne gromobrane u vinogradima u Vugrovcu pa je to prva organizirana obrana od tuče u nas.
U godišnjaku iz 1852. godine objavljeni su i podatci prve meteorološke postaje u Hrvatskoj koja je radila po uputama iz Beča. Prva službena meteorološka postaja u Hrvatskoj osnovana je 1851. u Dubrovniku. Nalazila se u zgradi gimnazije, a motrenja je obavljao gimnazijski profesor Ivan de Bortoli.
Godine 1849. (4. prosinca) Danijel pl. Stanisavljević, financijski savjetnik, upućuje bečkoj Akademiji znanosti dopis s molbom za osnivanje meteorološke postaje u Zagrebu. Početkom 1853. Akademija je poslala instrumente Stanisavljeviću koji ih je postavio u veljači iste godine. U Gospodarskim novinama objavljena je vijest o prvom padanju snijega te zime 18. veljače i o grmljavini gromovitoj, a uz to se navode i vrijednosti temperature i tlaka zraka.
Moderna meteorološka služba započela je u Hrvatskoj već 1853. osnutkom prvih meteoroloških postaja u Zagrebu, Zavalju i Staroj Gradiški, najprije pod upravom austrijske, potom ugarske službe, a naposljetku pod Meteorološkim opservatorijem u Zagrebu. Do 1900. osnovano je 168 postaja, ali se tijekom I. i II. svjetskoga rata taj broj znatno smanjio. Prve bilješke o visini vodostaja potječu iz sredine XVII. st., a prva je hidrološka postaja u Hrvatskoj bila osnovana 1817. na rijeci Savi kraj Stare Gradiške. Do 1918. hidrološku službu na području Hrvatske vodio je Centralni hidrološki ured u Beču. Neposredno prije II. svjetskoga rata bilo je na području Hrvatske 220 hidroloških postaja.
Slika 2. Uređaj za mjerenje (MJ)
Stanisavljevićeva postaja, koja se zvala Meteorologički observatorium Hervatsko Slavonskoga gospodarskog družtva, bila je postavljena u Opatičkoj ulici 18., u zgradi Ilirskog preporoda. Rezultate motrenja Opservatorij je objavljivao u Gospodarskim novinama, a poslije u Gospodarskom listu.
Postaja je radila u Opatičkoj ulici, Liepoj vesi, Klasičnoj gimnaziji na Katarininom trgu, a od 1. prosinca 1861. radi na Griču, gdje je i danas. Tijekom 30 godina mjerenja vodio ju je prof. fizike Ivan Stožir koji je postaju razvio do opservatorija. Osnovao je službu točnoga vremena 1. 1. 1877., a od 1926. pucnjem Gričkoga topa nagovještava se podne u Zagrebu. Njegov nasljednik i velikan svjetske znanosti akademik Andrija Mohorovičić preimenovao je Opservatorij u Geofizički zavod.
Mohorovičića su naslijedili: Stjepan Škreb, Josip Goldberg, Branko Maksić, Berislav Makjanić, Ante Obuljen, Franjo Margetić, Mile Šikić, Tomislav Vučetić, Milan Sijerković, Ivan Čačić i drugi. Razvili su struku i doveli do osnivanja nastave geofizike s meteorologijom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (1946.), Državnoga hidrometeorološkog zavoda (1947.), i Seizmološke službe (1985.).
U Zagrebu, na Zrinjevcu, postavljen je meteorološki stup 1884. godine, jedan od prvih uređaja za mjerenje vremenskih prilika u Hrvatskoj. Meteorološki stup u Varaždinu, nedaleko ulaza u Gradsko šetalište, postavljen je 1911. godine.
Slika 3. Uređaj za mjerenje (MJ)
Metereološke postaje u Hrvatskoj
- 1851. Dubrovnik
- 1853. Zagreb (16. veljače 1853.), Stara Gradiška
- 1854. Zadar
- 1855. Korčula
- 1857. Vis
- 1858. Hvar
- 1859. Osijek, Split, Varaždin
- 1860. Rijeka
Godine 1900. na području Hrvatske bilo je 146 (168?) meteoroloških postaja.
15. siječnja 1901. sve postaje na području banovine stavljene su pod upravu Meteorološkog opservatorija Zagreb-Grič na čijem je čelu bio Andrija Mohorovičić.
Prije početka I. svjetskoga rata u Hrvatskoj je bilo 35 postaja I. i II. reda i 80 kišomjernih (ukupno 115) (Volarić, Kempni, Lisac, 1990.)
U vrijeme Kraljevine Jugoslavije, u Hrvatskoj su djelovali opservatoriji u Zagrebu i Splitu.
Prvi povijesni pregled meteorologije u Hrvatskoj načinio je Bogoslav Šulek (1885.), autor poznatog rječnika hrvatskoga znanstvenog nazivlja.
Od autora meteoroloških radova koje bismo prema današnjim kriterijima mogli nazvati znanstvenima, najstariji je akademik Josip Torbar.
Glavni nositelj razvoja meteorološke znanosti i prakse u Hrvatskoj bio je do svršetka II. svjetskoga rata Geofizički zavod u Zagrebu (kojemu je preteča bio Meteorološki opservatorij na Griču), a u poslijeratnom razdoblju meteorološku je službu preuzeo sadašnji Državni hidrometeorološki zavod.
Slike 4. Državni hidrometeorološki zavod RH (MJ)
Državni hidrometeorološki zavod središnja je ustanova u Hrvatskoj koja sustavno i u skladu sa smjernicama Svjetske meteorološke organizacije organizira i provodi hidrometeorološke aktivnosti. Ujedinjavanje meteorološke i hidrološke mreže postaja u Hrvatskoj ostvareno je 1947. kada je osnovana Uprava hidrometeorološke službe pri Vladi NRH, koja je 1956. promijenila ime u Hidrometeorološki zavod NRH, a 1969. u Republički hidrometeorološki zavod SRH. U tom se razdoblju hidrometeorološka služba modernizirala i proširila svoje djelatnosti uvođenjem aeroloških mjerenja, obrane od tuče, praćenja kakvoće zraka i vode, istraživačkih djelatnosti, davanjem usluga za potrebe gospodarstva i dr. Broj meteoroloških postaja u Hrvatskoj popeo se sa 77 (1947.) na 665 (poč. 1960-ih), a prije Domovinskoga rata iznosio je 545. I hidrološka služba proširila je mrežu pa je već 1960. imala 371 postaju na vodotocima i 371 postaju za mjerenje podzemne vode. Za vrijeme srpske agresije uništeno je oko 30% postaja.
Znameniti hrvatski meteorolozi i geofizičari (čiji opus je zaključen): Akademik Andrija Mohorovičić, dr. Stjepan Škreb, prof. dr. Josip Goldberg, prof. dr. Branko Maksić i prof. dr. Berislav Makjanić.
Izvori: 150 godina meteoroloških mjerenja u Zagrebu, 160 godina meteoroloških mjerenja i njihova primjena u Hrvatskoj, Boris Foder…
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
