HRVATSKA BAŠTINA ̶ Gliptoteka HAZU

Slika1. Gliptoteka HAZU u Zagrebu (MJ)

Pojam gliptoteka (grčki: glyptos – skulptura i theke – spremnica) označava spremnicu (zbirku) izrezbarenih predmeta, spomenika od kamena, zbirku kipova, skulptura i drugih umjetničkih predmeta. Riječ Gliptoteka skovao je knjižničar bavarskog kralja Ludviga I.

Najpoznatiji muzeji koji nose ime gliptoteke su:

  • Glyptothek u Munchenu
  • Ny Carlsberg Glyptotek u Kopenhagenu
  • Nacionala gliptoteka u Ateni
  • Gliptoteka HAZU u Zagrebu

Prvu ideju o potrebi takvoga muzeja iznio je Izidor Kršnjavi (1845. – 1927.), ali je nije uspio realizirati. Začetak muzeja sadrenih odljeva seže u vrijeme prvih nabava odljeva koje je za Zagreb naručio još 1892. godine Izidor Kršnjavi, tada predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu. (M. Getaldić)

Gliptoteka HAZU smještena je u nekadašnjem industrijskom objektu kožare. Prvi naziv muzeja bio je Gipsoteka (do 1952.). Inicijativu za otvarenje muzeja dao je dr. Antun Bauer koji je donirao gradu Zagrebu oveću zbirku sadrenih odljeva i modela hrvatske plastike. Službeni nadnevak osnivanja muzeja (Gliptoteke) je 25. listopada 1937. Namjena muzeja bila je prezentirati javnosti odljeve antičkog kiparstva te arhitektonske plastike hrvatske nepokretne spomeničke baštine od 9. do 15. stoljeća. Godine 1940. Gipsoteka je dobila na korištenje dio bivše tvornice kože u Medvjedgardskoj ulici. Dekretom od 20. travnja 1941. Država NDH muzeju daje na korištenje cjelokupan prostor bivše kožare. Tijekom Drugog svjetskoga rata i neposredno nakon njega prostori muzeja bili su korišteni kao skladište. Godine 1950. Muzej (Gipsoteka) ulazi u sastav JAZU-a, a 9. srpnja 1952. mijenja ime u Gliptoteka JAZU.

Zbirka dr. Antuna Bauera, koju je donirao gradu Zagrebu, obogaćena je donacijom JAZU (danas HAZU) i donacijom te kupovinom od mnogobrojnih umjetnika tako da danas ima više od 11.000 eksponata.

Slika 2. Bista Antuna Bauera u Gliptoteci HAZU (MJ)

“Osnutkom Gipsoteke Bauer je upisao Zagreb na kartu brojnih muzeja koji su baštinili takve zbirke sadrenih odljeva i osnivali muzeje još od vremena klasicizma. Bauer ističe da je važnost takvih muzeja upravo u mogućnosti da se na jednom mjestu kroz najvažnije kulturno-povijesne spomenike, koji se nalaze razdvojeni po raznim muzejima i zbirkama ili in situ lokacijama, na sistematičan način prikaže zaokružena slika umjetničkoga stvaranja jednoga naroda.” (Getaldić)

Zgrada bivše tvornice kože sačuvana je premještajem muzeja u njene prostore. Sačuvana je industrijska arhitektura uz minimalne preinake, kao i memorija na bogatu industrijsku baštinu i zlatna vremena industrijskoga Zagreb te je godine 2007. upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao zaštićeno kulturno dobro.

Komunistički režim je u noći 25. na 26. srpnja 1947. godine skinuo spomenik banu Josipu Jelačiću. Zahvaljujući pojedincima nije uništen već je rastavljen u 56 fragmenata i odvezen u Gipsoteku gdje je čuvan 43 godine. Godine 1990. spomenik je sastavljen i vraćen na trg.

 

Slika 3. i 4. Radovanov portal u Gliptoteci HAZU (MJ)

Gliptoteka danas raspolaže prostorom većim od 14.000 m², a fundus je veći od 11.000 eksponata.

Gliptoteka ima 10 zbirki (od toga tri studijske): 

  1. Zbirka sadrenih odljeva fragmenata s nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine od IX. do XV. st.
  2. Zbirka sadrenih odljeva djela antičkog kiparstva od V. st. prije Krista do I. st. prije Krista
  3. Zbirka sadrenih odljeva stećaka od XIII. do XVI. st.
  4. Zbirka sadrenih odljeva djela Jurja Matejeva Dalmatinca
  5. Zbirka kopija fresaka od XI. do XVI. st.
  6. Zbirka hrvatskog kiparstva od XIX. do XXI. st.
  7. Zbirka medalja i plaketa od XIX. do XXI. st.

 

Studijske zbirke

  1. Studijska zbirka crteža hrvatskih umjetnika
  2. Zbirka sadrenih odljeva grbova s područja Dalmacije
  3. Zbirka sadrenih odljeva zavjetnih pločica pomoraca iz Perasta, Boka Kotorska

Gliptoteka HAZU članica je Međunarodnog komiteta za muzeje ICOM pri UNESCO-u.

“U stalnom postavu Zbirke hrvatskoga kiparstva od XIX. do XXI. st. izložena su 243 djela 65 autora. Većinu zbirke čine originali: skulpture u trajnim materijalima (bronci, drvu, pleksiglasu, nehrđajućem čeliku …) te originalni gipsani modeli i manji broj sadrenih kopija. Najveća i najsustavnije prikupljena zbirka modernoga hrvatskoga kiparstva daje pregled razvoja hrvatskoga kiparstva od druge polovice XIX. stoljeća do danas.”

Izvori: Magdalena Getaldić, Enciklopedija, Wikipedija, HAZU, Ministarstvo kulture

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

 

facebookShare on Facebook
TwitterPost on X
FollowFollow us
PinterestSave
Skip to content