HRVATSKA BAŠTINA ̶ Stare masline u Hrvatskoj
Slika 1. Kaštelanska maslina (MJ)
Kaštelaska maslina
Kaštelanska maslina u Kaštel Štafiliću stara je preko 1700 godina te je 1990. zaštićena kao spomenik kulturne baštine. Zovu je kaštelanka, perišićevka (prema kaštelanskoj obitelji Perišić), mastrinka i kaštelanska mastrinka. Stablo je visoko preko 10 metara, a osnovne grane rastu pod kutom od oko 40 stupnjeva.
Slika 2. Brijunska maslina
Brijunska maslina
Brijunska maslina je stara 1600 godina. Nalazi se u Nacionalnom parku Brijuni. Maslina se sedamdesetih godina prošloga stoljeća usred nevremena raspukla na dva dijela, a rane nastale raspuknućem stabla konzervirane su betonom.
Slika 3. Lunska najstarija maslina (MJ)
Lunska maslina
Najstarija lunska maslina, “Lunska čipka”, ima preko 1600 godina. Obujma je 6 metara.
Na području Republike Hrvatske maslinici zauzimaju 26.480 hektara. Na tom prostoru ima 4,5 milijuna stabala od čega 3,4 milijuna rodnih. Najčešća vrsta masline je oblica, a nalazi se na 16.434 hektara. Najzastupljenije sorte maslina na području Hrvatske jesu: oblica, istarska bjelica, buža, levantinka, lastovka, drobnica, mastrinka, karbunčela i druge.
Slika 4. Lunska najšira maslinici (MJ)
Maslinici oko naselja Lun (otok Pag) – “Vrtovi lunskih maslina”
Na području od oko 75 hektara raste oko 80 tisuća stabala maslina, među kojima se veličinom i specifičnim oblicima izdvaja 1500 stabala masline oblice, cijepljene na divlju podlogu, divlju maslinu “Olea oleaster linea”. Lunski maslinik je raritet ne samo otoka Paga i Hrvatske već i Mediterana jer nigdje više nema tako velik broj očuvanih starih divljih maslina u njihovu prirodnom okruženju kao na otoku Pagu. Ima više od tisuću stabala starijih od tisuću godina. Najstarija maslina u Lunu stara je preko 1.600 godina. Kroz lunski maslinik napravljene su makadamske staze pa posjetitelji mogu vidjeti lunsko blago.
Dio tog područja je 1963. godine zaštićen i označen kao botanički rezervat.
“Prva zabilježena cijepljenja počela su se provoditi uz suglasnost bečkog dvora prije 280 godina. Dokazano je da svaka lunska maslina ima svoj jedinstveni DNK, odnosno da u masliniku ne postoje dvije genetski identične biljke, što Lun čini čuvarem najvećega genetskog bogatstvo maslina kod nas. Do danas je naime poznato oko 90 hrvatskih sorti maslina, no stručnjaci smatraju da lunski maslinici skrivaju između 200 do 300 novih sorti.”
Andrijana Škunca napisala je monografiju o lunskim maslinama: “Biblijski vrt ̶ sveta zemlja lunskih maslina”.
Slika 5. Kornatske masline (MJ)
Muzej maslinarstva
U staroj pulskoj gradskoj jezgri otvoren je muzej maslinarstva “Museum Olei Histriae” – Kuća istarskog maslinovog ulja (prvi hrvatski muzej maslinarstva). Inicijatorica projekta te vlasnica Kuće istarskog maslinovog ulja je Lorena Boljunčić.
Muzej uja, Škrip
Obitelj Josipa Krstulovića osnovala je 1864. uljaru u Škripu, na otoku Braču. Uljara je prestala raditi 1963. godine. “U srpnju 2013. Kruno Cukrov, unuk Kruna Krstulovića, sa svojom obitelji renovira i preuređuje uljaru u Muzej uja i otvara za javnost kao povijesno-kulturnu znamenitost maslinarstva otoka Brača.
U Muzeju uja prikazana je povijest maslinarstva na otoku Braču kao i cjelokupni tradicionalni proces prerade maslinovog ulja koji se sastoji od “toća sa orlom, presom sa starim športama, peći za grijanje vode te svi tradicionalni alati koji su se koristili za transport, proizvodnju i skladištenje maslinovog ulja.”
Izvori: Zoran Badurina-Rumešić, Gorana Badurina, Ivo Miljković, Višnja Šimunović i drugi.
Mi Hrvati od stoljeća sedmoga (crtice)…
