HRVATSKA BAŠTINA – Najpoznatiji arheološki lokaliteti u Hrvatskoj
Slika 1. Muzej vučedolske kulture (MJ)
Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj, 8 podgrupa:
- Ilirski arheološki lokaliteti, 11 lokaliteta (Hvar, Hum, Mljet i ostali)
- Novovjekovni arheološki lokaliteti, 4 lokaliteta (Bilina, Klokoč, Nutjak i Stari grad Prekovršac)
Slika 2. Eufrazijeva bazilika (MJ)
- Prapovijesni arheološki lokaliteti, 50 lokaliteta (Smilčić, Gradina na Brijunima, Hušnjakovo brdo, Mujina pećina, špilja Vindija, Veternica, Vučedol i ostale)
- Ranokršćanski arheološki lokaliteti, 12 lokaliteta (Biranj, Eufrazijeva bazilika, Salona, Vižula i ostali)
Slika 3. Eufrazijeva bazilika, mozaik (MJ)
- Rimski arheološki lokaliteti, 44 lokaliteta (Amfiteatar u Puli, Amfiteatar u Saloni, Augustov hram, Bijaći, Dioklecijanova palača, Dioklecijanov akvedukt, Jadera, Rimske ceste, Varvaria i ostali)
Slika 4. Salona (MJ)
- Srednjovjekovni arheološki lokaliteti, 11 lokaliteta (Bijaći, Biranj, Stari grad Vrana, Stonske zidine, Virgrad i ostali)
Slika 5. Dioklecijanovi podrumi (MJ)
- Starogrčki arheološki lokaliteti, 6 lokaliteta (Epetij, Far, Issa, kula Maslinovnik, Starogradsko polje i Tragurij).
Slika 6. Arheološki lokalitet u Krapini (MJ)
- Starohrvatski arheološki lokaliteti, 22 značajnija lokaliteta (Bijaći, Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu, Crkva sv. Donata u Zadru, Crkva sv. Dunata na Krku, Crkva sv. Križa u Ninu, Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine, Crkva sv. Trojice u Splitu, Pralik Gospe Velikoga Zavjeta i ostali).
Ukupno 160 značajnijih lokaliteta, više od 350 poznatih arheoloških lokaliteta na području Republike Hrvatske.
Treba još dodati arheološko bogatstvo u hrvatskome dijelu Jadrana, preko 450 podmorskih lokacija. U Zadru je centar podvodne arheologije u Hrvatskoj, Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Zadar te međunarodni UNESCO-ov Centar za podvodnu arheologiju.
Slika 7. Arheološki muzej u Visu (MJ)
Ministarstvo turizma tiskalo je publikaciju o najboljim arheološkim lokalitetima u Hrvatskoj koji su otvoreni turističkoj javnosti. Publikacija je rezultat suradnje Ministarstva turizma RH, Arheološkog muzeja u Zagrebu te stručnjaka u području arheologije i turizma.
Hrvatska arheološka baština obuhvaća djela koja pripadaju europskoj i svjetskoj baštini. Publikacija je obuhvatila dvadeset destinacija u Hrvatskoj koji su dostupni turistima, s visokom razinom turističke atraktivnosti i opremljenosti. Reprezentativne destinacije jesu:
priobalje: Pula, NP Brijuni, Kvarner: Rijeka i Krk, Kvarner: Lošinj i Cres, Zadar, Nin, Solin i Vid.
kontinentalna Hrvatska: Krapina, Zagreb – Ščitarjevo (Velika Gorica), Varaždinske Toplice, Sisak, Vinkovci i Vukovar.
UNESCO odredišta: Poreč, Šibenik, Trogir, Split, Hvar i Dubrovnik.
- Hušnjakovo kod Krapine svjedoči o burnom životu ovoga kraja najbrojnijom i
najbogatijom zbirkom neandertalskoga čovjeka u svijetu
- Muzej vučedolske kulture vješto predstavlja prapovijesna otkrića, proizvodnju prve
bronce na svijetu, kola na četiri kotača, keramiku i mnogo drugoga
- Vinkovci, kao 8.000 godina nastanjen prostor s najstarijim pronađenim indoeuropskim
kalendarom, ali i rodno mjesto dvaju rimskih careva Valensa i Valentijana te bogato nalazište 36 kg srebrnih predmeta iz rimskoga doba
- Hvarsko Starogradsko polje s jedinstvenom starogrčkom parcelacijom na Sredozemlju
koja se i danas poštuje
- Arheološki lokaliteti na Brijunima, na Kvarneru, u Ščitarjevu kod Zagreba,
Varaždinskim Toplicama, Burnumu kod Šibenika, svjedoče o svakodnevnom životu i starih Rimljana
- Rijeka, Vukovar, Krapina, Lošinj i drugi s izuzetnim suvremenim primjerima
prezentacije i interpretacije arheološke baštine
- Pula s najviše cjelovitih starorimskih spomenika, među kojima posebno mjesto zauzima
Amfiteatar, šesti po veličini među očuvanima u svijetu
- Split s Dioklecijanovom palačom, kao najznačajnijim spomenikom kasnoantičke
arhitekture uopće
- Vid kod Metkovića, s nalazom najbrojnije skupine mramornih kipova rimskih careva ikada
pronađene na prostoru Rimskog Carstva
- Reprezentativni biskupski kompleks u Poreču, kao odraz zlatnog Justinijanovog doba s
mozaicima Eufrazijeve bazilike iz 6. st., gdje se prvi put u povijesti pojavljuje prikaz Bogorodice u središnjoj glavnoj apsidi
- Salona i Zadar svjedočanstvo su rimskodobnog, ali i ranokršćanskog procvata kreativne
energije, posebice kroz starohrvatsku predromaničku arhitekturu koja predstavlja važnu kariku u razvoju svjetske kršćanske sakralne arhitekture.
Izvori: Hrvatski arheološki godišnjak, 10/2013., Ministarstvo turizma – 20 top arheoloških destinacija Hrvatske, dr. Smiljan Gluščević
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
