HRVATSKA BAŠTINA – Biskupija – 5 starohrvatskih crkava
Slika 1. Položaj Biskupije i njezinih predromaničkih crkava, Crkveno graditeljstvo (Građevinar 60, 2008., 6)
Na rubu Kosova polja, 5 km jugoistočno od Knina, nalazi se mjesto Biskupija. Biskupija je najpoznatije i najbogatije starohrvatsko arheološko nalazište. Na prostoru Biskupije bilo je 5 predromaničkih hrvatskih crkava: Sv. Marija (Crkvina), Crkva Sv. Cecilije zvana Stupovi (lokalitet Katić bajami), Crkva na Lopuškoj glavici, Crkva na Bukorovića podvornica, hrvatska crkva Sv. Trojice (ispod pravoslavne crkve Sv. Trojice).
U Biskupiji, u svetištu sv. Marije, stolovao je biskup Kraljevine Hrvatske od osnutka biskupije (1040.) do ukidanja biskupije 1493. godine. U crkvi (ostatcima) Sv. Marije nađen je najraniji znani pralik Gospe u starohrvatskoj umjetnosti (Gospa Velikog hrvatskog krsnog zavjeta). Datiran je u 1050. godinu.
Pored arheološkog nalazišta Crkve sv. Marije, podignuta je 1938. crkva Sv. Marije, zaslugom kipara Ivana Meštrovića. Crkvu su ukrasili Ivan Meštrović, Jozo Kljaković i Frano Šimunović. Nažalost, velikosrpski ekstremisti crkvu su teško oštetili za vrijeme Drugog svjetskog rata i poslije u Domovinskom ratu. Radi se o zatiranju svega hrvatskoga, od velikosrpskih terorista, na hrvatskom povijesnom lokalitetu.
Crkva sv. Marije Kraljice Hrvata je mjestom hodočašća zadnje rujanske nedjelje, za blagdana imena Marijina.
Slike 2. i 3. Sv. Marija i tlocrt ranostarohrvatske crkve (MJ)
Prva iskapanja poduzeo je fra Lujo Marun 1886. Otkopana je crkva Sv. Marije na Crkvini, ostatci više građevina i grobovi s bogatim nalazima koji su danas u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Istraživanja je kasnije nastavio Stjepan Gunjača 1950. /1951. Također su istraživanja vršena 1983., 2000. i 2004. Od 2009. provode se revizije iskapanja na Crkvini u Biskupiji, međunarodni projekt „Cradles of European Culture“. Na lokalitetu Crkvina nađeno je oko 1.000 grobova.
Crkva Sv. Cecilije (još se zove Crkva na Stupovima), nalazi se stotinjak metara od nalazišta Crkvine. Prema mišljenju arheologa i povjesničara Stjepana Gunjače (1909. – 1981.) tu je ubijen kralj Zvonimir.
Slike 4. i 5. Tlocrt crkve na Stupovima (MJ)
Nalazište – Lopuška glavica (treća crkva) – vidljivi su ostaci temelja male jednobrodne starohrvatske crkvice s apsidom na istoku iz IX. stoljeća, a pronađeni reljefi odgovaraju skupini iz vremena kneza Trpimira. Otkrivena su 54 groba na ovom lokalitetu.
Slika 6. Tlocrt crkve na Lopuškoj glavici (MJ)
Nalazište – Bukorovića podvornica (četvrta crkva) – više ne postoje arheološki ostaci predromaničke crkve iz IX. stoljeća i 72 groba iz starohrvatske nekropole jer su 50-tih godina prošlog stoljeća uništeni za «potrebe naroda».
Slika 7. Uništeno starohrvatsko arheološko nalazište (MJ)
Starohrvatska crkva Sv. Trojice iz IX. st. (tzv. peta od pet crkava u Biskupiji); od XVIII. stoljeća pravoslavna parohijalna crkva Sv. Trojice, koja je podignuta na temeljima starohrvatske crkve Sv. Trojice iz IX. stoljeća. Okolo crkve otkriveno je starohrvatrsko groblje i fragmenti crkvenog namještaja iz razdoblja od IX. do XI. stoljeća. Nažalost, zabranjeno je arheološko istraživanje jer su Srbi na arheološkom lokalitetu podigli pravoslavno groblje!
Slika 8. Pravoslavna crkva sv. Trojice na mjestu nekadašnje starohrvatske crkve (MJ)
Na starohrvatskom arheološkom lokalitetu Crkvine nađeni su vrijedni nalazi: crkveni ciboriji iz 9. i 11. st., ulomkci oltarne pregrade i drugih dijelova kamenog namještaja. Posebno je slavan trokutni zabat oltarne pregrade s likom Bogorodice iz 11. st. koji se inače štuje kao Gospa velikoga hrvatskog zavjeta. Nađeni su ostatci krstionice i skulptura hrvatskog vojnog dostojanstvenika. U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu čuvaju se predmeti nađeni na lokalitetu Biskupije.
Lokalitet Bračićeva podvornica (200 m istočno od Crkvina u Biskupiji) otkriven je, ali nije istražen.
Starohrvatsko arheološko nalazište u Biskupiji istraživali su, o njemu pisali: fra Lujo Marun, don Frane Bulić, fra Stjepan Zlatović, Ferdo Šišić, akademik Stjepan Gunjača, Luka Jelić, Ante Milošević, Nikola Jakšić, Dušan Jelovina i drugi arheolozi i povjesničari.
Izvori
Krešimir Regan, Branko Nadilo. Crkveno graditeljstvo, GRAĐEVINAR 60, (2008.), 6
Mate Zekan. Fra Lujo Marun (1857. -1939.) Utemeljitelj, misionar i vizionar hrvatske arheologije. Starohrvatska prosvjeta l/l/34 (2007.)
Ljubomir Škrinjar. Selo Biskupija kod Knina – zatiranje hrvatskog identiteta.
Posjetite starohrvatski arheološki lokalitet – Biskupiju!
Mi Hrvati, od stoljeća sedmog (crtice)…
Dr. Marko Jukić
