HRVATSKA BAŠTINA – folklor
Slika 1. Hrvatski folklor (MJ)
Folklor, narodna (pučka) tradicijska umjetnost koja sadržava oblike književnosti (usmena ili pučka književnost), glazbe (folklorna ili narodna glazba), plesova (folklorni ili narodni ples), dramskog izraza (folklorno kazalište) te likovno stvaralaštva (folklorni likovni izraz). Folklor je dio hrvatske kulturne baštine, važno obilježje nacionalnoga identiteta. U Zagrebu je 1948. utemeljen Institut za etnologiju i folkloristiku koji znanstveno izučava folklor.
Od smotri Seljačke sloge do Međunarodne smotre folklora u Zagrebu
Zagrebačka Međunarodna smotra folklora nastavlja se na dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne i prosvjetne organizacije Hrvatske seljačke stranke. Scensko prikazivanje tradicijske kulture i folklora u organizaciji Seljačke sloge započelo je 1930-ih godina kao afirmacija hrvatske, seljačke, naslijeđene i lokalno različite kulture, a dokinuto je 1950-ih zbog promjene politike i ideologije, obezvređenjem seljaštva i preferiranjem radničke klase. Povratak smotre folklora u Zagreb 1966. godine dočekan je s oduševljenjem mnogobrojnih gledatelja. Značio je povratak digniteta vrijednostima kulture sela i seljaštva, iz kojega je poniknula većina stanovnika tadašnje Hrvatske i Jugoslavije, pa i onih koji su se nakon Drugoga svjetskog rata doselili u Zagreb i druge gradove u potrazi za zaposlenjem u industriji. Na Smotri su nastupali nasljednici te kulture – članovi seoskih folklornih društava. Gradska folklorna društva nisu sudjelovala na Smotrama jer su okupljala gradsko stanovništvo i doseljenike iz raznih krajeva, a prikazivala su uglavnom jugoslavenski program folklornih koreografija. Iznimno su u nekim godinama u popratnim priredbama na Smotrama nastupala i gradska društva te profesionalni Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske »Lado«. (Zorica Vitez)
Smotre Seljačke sloge su se oslanjale na kulturni i politički program braće Antuna i Stjepana Radića. Seljačko stanovništvo je bilo većinsko u Hrvatskoj te su smotre afirmirale bogatu tradicijsku kulturu hrvatskoga sela, koja je bila potisnuta.
Antun Radić je osnivač hrvatske etnologije (narodoznanstva), pokretač istraživanja i bilježenja podataka o narodnom životu i običajima. Antun Radić je 1897. godine sastavio i u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena objavio »Osnovu za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu«, koja sadrži niz pitanja i uputa za prikupljanje zapisa o tradicijskoj kulturi seljaštva. »Osnova« je prvi sustavni nacrt etnološke znanosti u nas, no razlozi njezina nastanka nisu bili samo znanstveni: prikupljanje građe i njezina analiza trebali su potvrditi vrijednosti hrvatske seoske, odnosno narodne kulture kao ravnopravne drugim kulturama. Hrvatska etnologija, kao i mnoge druge, nije nastajala niti se razvijala bez neznanstvenih poticaja i utjecaja, i u doba Radića, a i u svim kasnijim vremenima te njima odgovarajućim politikama i ideologijama. Prema Radićevoj »Osnovi« zapisana je te najvećim dijelom i objavljena bogata etnografska građa, neposredno nakon nastanka »Osnove«, ali i mnogo godina, pa i desetljeća poslije. Izdaje se i danas, a nakladnik je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.(Zorica Vitez)
Slika 2. Kumpanjija Blato (MJ)
Prva Međunarodna smotra folklora u Zagrebu održana je 1966. godine, a bila je nastavak Smotri Seljačke sloge. Amaterska folklorna društva na Smotri prikazuju tradicijsku kulturu (baštinu), folklornu glazbu, plesove, običaje i nošnje. Na smotri se održavaju tematske priredbe od 1992. godine (npr. svadbene tradicije, pokladni običaji, žetveni običaji, folklor pojedinih područja itd.).
Za očuvanje hrvatske pučke tradicijske umjetnosti održava se niz smotri folklore, najznačajnije su:
- Međunarodna smotra folklora u Zagrebu; nastupaju amaterske kulturno-umjetničke družine iz cijele Hrvatske koje pored naslIjeđene odjeće nose i novu odjeću koja je napravljena po starim uzorcima krojeva, tekstilnih i vezilačkih tehnika (novi kompleti)
- Vinkovačke jeseni; Državna smotra izvornoga hrvatskog folklora (smotra znanja, umjetnosti u plesu i očuvanju nacionalnoga identiteta sela i kraja) te Smotra hrvatskih folklornih skupina iz dijaspore koje njeguju folklor kraja iz kojega su potekli
- Đakovački vezovi
- Brodsko kolo
- Smotra folklore na otoku Krku
- Smotra folklora Dalmacije, od 1984. u Metkoviću
- Viteške igre na Korčuli
- Sinjska alka
- Susret hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina u Koprivnici
- Međunarodni festival folklora u Karlovcu
- Festival dječjeg folklora Hrvatske, u Kutini i drugdje
- Smotra narodne glazbe i plesa Istre
- Mnogobrojne lokalne folklorne svečanosti.
Slika 3. Folklor – Split (MJ)
Sudionici folklornih smotri nose odjeću seljačkog društvenog sloja iz raznih krajeva Hrvatske i pokazuju narodno bogatstvo kraja iz kojega dolaze. Folklorne skupine pokazuju nošnje, nakit, izvode popularne narodne napjeve, varoške popjevke, klapsko pjevanje te plešu. Sudjeluju pjevački zborovi, tamburaški i mandolinski ansambli. Mogu se vidjeti narodni instrumenti: mandolina, tambura, gusle, dude (gajde), puhačka glazbala tipa flaute (žvegla, fajfa, dvojnice), cimbalo, harmonika, klarinet (gunjci), mjeh, šurle, sopele, diple (mišnjice, mih), mješina i drugi.
Slika 4. Ansambl Lado (MJ)
UNESCO-ova koncepcija o nematerijalnoj baštini i njezina provedba u Hrvatskoj potiče vraćanje baštine u mjesta u kojima je nastala, oživljavanje i nastojanje da ju prakticiraju njezini nasljednici u mjestu iz kojega potječu. Ta je akcija omogućila, primjerice, da se složeni ophod slavonskih kraljica ili ljelja, pjesme i ples s mačevima (ili bez njih) opet mogu vidjeti na blagdan Duhova u slavonskim selima u kojima se održavao i u prošlosti.
Slika 5. Ansambl Linđo (MJ)
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb, 2014. su proglasili Međunarodnu smotru folklora Zagreb festivalskom priredbom nacionalnoga značenja jer afirmira specifične vrijednosti nacionalne kulture, ali i jednakovrijednog zavičajnog plesnog, glazbenog, jezičnog i običajnog izražavanja te vrijednosti svjetske kulturne baštine.
Izvori: Zorica Vitez (Matica hrvatska – Hrvatska revija), enciklopedija, Grozdana Marošević (culturenet.hr)
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
