HRVATSKA BAŠTINA – Hrvatska naivna umjetnost
Slika 1. Hrvatski muzej naivne umjetnosti u Zagrebu (MJ)
Naivna (primitivna, izvorna) umjetnost, likovna djelatnost neprofesionalnih i neškolovanih pojedinaca koji snagom svojega nadahnuća i tragalačkim ostvarenjima prerastaju amaterizam i formiraju poseban segment suvremene likovnosti. Naivna umjetnost se kao poseban pravac unutar umjetnosti 20. stoljeća javlja u mnogim državama Europe. U naivnome slikarstvu zastupljene su sve grane slikarstva: mrtva priroda, krajolici, vedute gradova, portreti, aktovi, interijeri, figuralne kompozicije.
Naiva u Hrvatskoj
U Hlebinama su bili početci naivne umjetnosti u Hrvatskoj, gdje je Krsto Hegedušić (akademski slikar) sa seljacima Ivanom Generalićem i Franjom Mrazom počeo 1930. godine slikati tehnikom ulja na staklu. Krsto Hegedušić je 1931. godine pozvao slikare seljake iz Hlebina i okolnih mjesta u Podravini: Ivana Generalića, Franju Mraza, Mirka Viriusa i Petra Smajića iz okolice Splita da izlažu na III. izložbi socijalno angažirane skupine „Zemlja“. Hegedušić je isticao važnost hrvatske pučke umjetnosti kao samostalnog i nacionalnog, a istodobno i socijalnog izraza bez utjecaja sa Zapada i postavio temeljna slikarska načela hrvatske naivne umjetnosti – otvoreni kolorit, tipologiju i tehniku slikanja na staklu (hlebinska slikarska škola). Generalić je bio prvi majstor Hlebinske škole i prvi koji je razvio različit osobni stil, postižući visok umjetnički standard u svojim djelima.
Slika 2. Plakat izložbe
U Zagrebu je 1952. otvorena Seljačka umjetnička galerija koja 1956. mijenja ime u Galerija primitivne umjetnosti, a od 1994. Hrvatski muzej naivne umjetnosti.U muzeju se čuva oko 1900 umjetnina (slika, kipova, crteža i grafika). Izloženo je osamdesetak antologijskih slika, kipova i crteža petnaest klasika hrvatske naive, od početka tridesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća. Težište je na umjetnicima proslavljene Hlebinske škole (Ivan Generalić, Mirko Virius, Dragan Gaži, Ivan Večenaj, Mijo Kovačića, Martin Mehkek, Ivan Lacković Croata, Josip Generalić, Slavko Stolnik) te nekolicini visoko vrednovanih nezavisnih autora (Matija Skurjenij, Ivan Rabuzin, Emerik Feješ, Petar Smajić, Eugen Buktenica, Drago Jurak i drugi). Uz njihova djela izloženi su i radovi najznačajnijih umjetnika drugih naroda i kultura (Germaina van der Steena, Simona Schwartzenberga, Nikifor, Enricoa Benassia, Pietroa Ghizzardia, Willema van Genka, Pavela Leonova i drugih).
U središtu Hlebina otvorena je 12. svibnja 1968. Galerija naivne umjetnosti. Kasnije je dograđena pa je tu smještena donacija Ivana Generalića.
Ivan Generalić (1914. – 1992.), začetnik je suvremene hrvatske naivne umjetnosti, mentor druge generacije slikara, takozvane, Hlebinske škole. Samostalno je izlagao u Parizu, New Yorku i Bruxellesu te sudjelovao u mnogim međunarodnim grupnim izložbama širok svijeta. Afirmirao je hrvatsku naivnu umjetnost u svijetu. Njegov opus jedna je od najizvornijih pojava u suvremenome hrvatskom slikarstvu.
Slika 3. Slika Ivana Lackovića Croate (MJ)
Ivan Lacković Croata (1932. – 2004.), slikao je uljem na staklu, tradicionalnom tehnikom hrvatskih naivnih umjetnika sjevernih krajeva. Najčešće je crtao pejzaže, figuralne kompozicije, cvijeće i mrtvu prirodu. Izlagao je u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji te u mnogim zemljama Europe, Azije, Afrike, Amerike i Australije, na skupnim i samostalnim izložbama. Njegove slike i crteži nalaze se u mnogim uglednim svjetskim galerijama i privatnim zbirkama.
Slika 4. Pano na muzeju (MJ)
Ivan Rabuzin (1921. – 2008.), hrvatski naivni slikar i grafičar. Na njegovim su slikama motivi prirode i sela Hrvatskoga zagorja. Najčešće je slikao brijegove, cvijeće, oblake i sunce. Imao je 200 samostalnih izložbi i još veći broj skupnih. Izlagao je u galeriji “Mona Lisa” u Parizu 1963. godine. O njemu je snimljeno 10 dokumentarnih filmova i objavljen veći broj knjiga na više stranih jezika. Prepoznatljive cvjetne motive aplicirao je na uporabne predmete (porculan Rosenthal) i tapiseriju (zastor u kazalištu Takarazuka u Tokyju, 1981.) te Muzej moderne umjetnosti u Urawi u Japanu. Iste motive izrađivao je u bakropisu i akvatinti. Skupio je vrijednu i bogatu zbirku grafika hrvatskih i svjetskih slikara.
Ovo je vrlo kratka crtica, kao podsjetnik, o hrvatskoj naivnoj umjetnosti koja je prepoznata u svijetu.
Izvori: enciklopedija, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, www.rabuzin.com
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
