HRVATSKA BAŠTINA – Osnivanje Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Srijeda, 11 studeni 2020 4:34
Written by: Michael Jukic

Slika 1. Zgrada Medicinskog fakulteta u Zagrebu (MJ)

Prvi zahtjevi za osnivanjem medicinskog studija u Hrvatskoj sežu u 1790. godinu. Unatoč svemu, prvi napori za osnivanjem Medicinskoga fakulteta u Hrvatskoj mogu se pronaći tek sredinom druge polovice 19. stoljeća. Hrvatski sabor je 5. siječnja 1874. proglasio Zakonski članak ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, kojim su u sklopu modernog Sveučilišta utemeljena četiri fakulteta: Bogoslovni, Pravno-državoslovni, Mudroslovni i Liječnički fakultet. Prva tri fakulteta započela su s radom iste godine, dok je otvaranje Liječničkog fakulteta ostavljeno za kasnije, čim se osiguraju sredstva za njegovo djelovanje.

Slika 2. Bista Milana Rojca (MJ)

Osnivanje prvog medicinskog fakulteta u Hrvatskoj moralo je pričekati više od 40 godina. Napokon, u siječnju ratne 1917., (25. siječnja), na sjednici Hrvatskog sabora, narodni zastupnik Milan Rojc ponovno je pokrenuo pitanje osnivanja Medicinskog fakulteta. Iste godine, 13. Studenog, Sabor donosi odluku o osnivanju tog fakulteta, a Dvorskoj kancelariji u Beču predložena su tri profesora-osnivača. To su bili: dr. Theodor Wickerhauser, dr. Miroslav Čačković i dr. Dragutin Mašek. Oni su trebali organizirati fakultet, postaviti dekana i brinuti se o popunjavanju katedara.

Slika 3. Bista Miroslava Čačkovića (MJ)

Za prvog dekana izabran je prof. dr. Miroslav Čačković. Najznačajniji događaj za Medicinski fakultet u Zagrebu zbio se 17. prosinca 1917. kada je Zemaljska vlada, točnije Odjel za Bogoštovlje i nastavu, sazvao prvu konferenciju nastavnika u vezi s predavanjima za prvi semestar nastave na Medicinskom fakultetu. Ovaj datum danas se slavi kao Dan Medicinskog fakulteta.

Medicinski fakultet počeo je u praksi s radom 12. siječnja 1918. godine, kad je dr. Drago Perović održao prvo predavanje pod naslovom: “O smjeru nastavnog i znanstvenog rada u anatomiji”.

Ubrzo je slijedio nagli razvoj i popunjavanje katedara i osnivanje klinika na Medicinskom fakultetu: Interna klinika (1920.), Klinika za ženske bolesti i porode (1920.), Neuropsihijatrijska klinika (1921.), Klinika za bolesti uha, nosa i grla (1921.), Klinika za dječje bolesti (1922.), Klinika za kožne i spolne bolesti (1922.), Klinika za ortopediju (1922.), Klinika za bolesti usta, zubi i čeljusti (1922.), Zavod za rendgenologiju i radio terapiju (1922.).

Katolička crkva dala je svoje zgrade i zemlju na Šalati za izgradnju zavoda Medicinskog fakulteta. U zgradi bivšega plemićkog konvikta na Šalati počeo je djelovati Patološko-anatomski zavod Medicinskog fakulteta 1918. Godine, a 1922. dovršena je gradnja Patološko-anatomskog instituta. Kirurška klinika utemeljena je u bolnici u Draškovićevoj ulici 1920. godine. Klinička nastava održavala se u zagrebačkim bolnicama na Svetom Duhu, u bolnici u Vinogradskoj, Petrovoj, Šalati.

Za potrebe naroda i fakulteta trebalo je napraviti novu bolnicu i tamo smjestiti klinike Medicinskog fakulteta. Godine 1929. utemeljena je “Zaklada za gradnju Zakladne bolnice u Zagrebu” (18. listopada). Utemeljitelji Zaklade bili su zagrebački Kaptol i Nadbiskupija, Zagrebačka oblasna samouprava i Općina grada Zagreba. Zakladni odbor sastavljen je od pročelnika (gradonačelnik Zagreba Stjepan Srkulj) i pet članova. Poseban Zakladni odbor vodio je poslove oko izgradnje nove Zakladne bolnice. Odbor donosi odluku (30. listopada) o potrebi raspisivanja međunarodnog natječaja za idejni projekt “Zakladne bolnice i klinika Medicinskog fakulteta na Šalati”.

17. srpnja 1930. Zakladni odbor i Rektorat Sveučilišta u Zagrebu raspisali su međunarodni natječaj za “generalnu osnovu novogradnje Zakladne bolnice i klinika Medicinskog fakulteta”. Raspisana su 4 natječaja (1930.), ali niti jedan nije bio prihvaćen pa se odustalo od gradnje klinika na Šalati i odlučilo se za gradnju na brdu Rebar (rujan 1934.).

Izrada izvedbenih nacrta Zakladne bolnice s 843 kreveta zaključena je u veljači 1935. sklapanjem izravne pogodbe s arhitektima Franjom Gabrićem i Stankom Kliskom. Projekt četverokatnog monobloka s osnovom u obliku slova ‘H’, s četiri južna krila s bolesničkim sobama i 12 odjela dovršen je u prosincu 1935. Bolnica je trebala biti gotova do kraja 1939.

Rudolf Erber, zagrebački gradonačelnik i pročelnik Zakladnog odbora, prvom lopatom otvara gradilište 19. prosinca 1935., no stvarno su građevinski radovi počeli tek 6. kolovoza 1936. kada je uspostavljena Nezavisna država Hrvatska. Vlast je dala 15 milijuna kuna za dovršenje bolnice.

Slika 4. Zgrada Zakladne bolnice Rebro (MJ)

Na Uskrs 12. travnja 1942. svečano je otvorena Zakladna bolnica Rebro (peta po veličini u Europi) u nazočnosti ministara, državnih tajnika, predsjednika Sabora, četvero veleposlanika, gradonačelnika, predstavnikâ vojske, Crkve, Sveučilišta, Medicinskog fakulteta, članova Zakladnog odbora i drugih uglednika.

Ravnatelj bolnice bio je prim. dr. Šime Cvitanović (1941. – 1945.) kojega su partizani strijeljali 11. studenoga 1945. Ne zna se mjesto ukopa.

godine bolnica postaje dijelom Kliničkog bolničkog centra Zagreb koji danas predstavlja najveću bolničku ustanovu u Hrvatskoj i jedinu bolnicu nulte kategorije s titulom Središnje nacionalne bolnice.

Godine 1981. (25. 5.) otvorena je nova zgrada fakulteta u kojoj su Dekanat, predavaonice, studentske prostorije, restoran za studente, knjižnica i čitaonica. Pred novom zgradom postavljena je skulptura Djevojka s knjigom, rad akademskog kipara Frana Kršinića. Na Šalati su smješteni zavodi općeobrazovnih i temeljnih medicinskih predmeta te nekih pretkliničkih predmeta.

U klinikama Kliničkog bolničkog centra Zagreb, kliničkoj bolnici „Sestre milosrdnice“, „Merkur“, „Dubrava“, Klinici za infektivne bolesti, Klinici za plućne bolesti, Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i drugim ustanovama provodi se klinička nastava.

Značenje Medicinskog fakulteta u Zagrebu je od neprocjenjive važnosti za hrvatski narod i zdravstveni sustav Republike Hrvatske. Medicinski fakultet u Zagrebu osnovao je sve medicinske fakultete u državi (Rijeka, Split i Osijek), fakultet u Mostaru i pomogao osnivanje fakulteta u Sarajevu i Skoplju.

Medicinski fakultet ustrojava i izvodi sveučilišni studij medicine, znanstveni visokostručni rad u znanstvenom i obrazovnom području biomedicine, kliničke medicine i javnog zdravstva.

Ustrojbene jedinice fakulteta sljedeće su:

Nastavne ustrojbene jedinice (katedre, klinike, klinički zavodi, nastavne baze)

Hrvatski institut za istraživanje mozga
Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“
Znanstvene ustrojbene jedinice (zavodi, centri, laboratoriji, odsjeci)
Knjižnice (Središnja medicinska knjižnica, Knjižnica „Andrija Štampar“, pridružene knjižnice)
Stručno-administrativna ustrojbena jedinica (tajništvo)