HRVATSKA BAŠTINA – Prve hrvatske opere
Slika1. Spomenik Ivanu Zajcu u Rijeci (MJ)
Ljubav i zloba
Ljubav i zloba smatra se prvom hrvatskom operom; praizvedena je 28. ožujka 1846. u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. Skladatelj opere je Vatroslav Lisinski, libreto za operu napisao je Josip Car, a Dimitrije Demeter ga je preradio pa su ga navodili kao autora libreta. Instrumentalizaciju je dotjerao J. K. Wisner Morgenstern. Hrvati su treći narod u Europi koji je imao nacionalnu operu, nakon Nijemaca i Rusa. Alberto Ognjan Štriga bio je jedan od pokretača ilirske glazbene misli.
Sidonija Erdödy Rubido nastupila je kao Ljubica, a Franjo Stazić kao Vukosav, koji će kasnije pod imenom Franz Steger postati vodeći tenor Bečke dvorske opere.
Opera se danas rijetko izvodi. U veljači 2017. Hrvatska radiotelevizija objavila je prvi cjeloviti nosač zvuka s opernim sadržajima.
Porin
Porin je druga hrvatska opera. Skladao ju je Vatroslav Lisinski, a libreto za operu napisao je Dimitrije Demeter. Prva izvedba je bila 43 godine nakon smrti Vatroslava Lisinskog, u Zagrebu 2. listopada 1897.
Mislav
Izvorna narodna opera u tri čina prvi put izvedena je 2. listopada 1870. pod ravnateljstvom Ivana pl. Zajca. Tekst je po narodnoj priči sastavio Franjo Marković, uglazbio Ivan pl. Zajc, u prizore stavio redatelj J. Freudenreich.
Nikola Šubić Zrinjski
Operu Nikola Šubić Zrinjski skladao je Ivan pl. Zajc, libreto za operu napisao je Hugo Badalić, književnik iz Slavonskog Broda. Izvedena je prvi put 4. studenoga 1876. Dirigirao je sam Ivan pl. Zajc. Nastala je na temelju Zajčevog operetnog zbora U boj! (na stihove Franje Markovića). Opera je praizvedbu imala u tadašnjem Narodnom kazalištu na zagrebačkom Gornjem gradu.
Do danas je izvedena više od 1300 puta, u Hrvatskoj i diljem svijeta. Posebno impresivna bila je izvedba u Japanu 2006. godine kad je pjesmu U boj, u boj! izveo zbor od 1000 članova pod ravnanjem maestra Katsuakija Kozaija.
Slika 2. Mural posvećen Zajcu, u Rijeci (MJ)
Morana
Moranu je skladao Josip Gotovac, a praizvedba je bila u Bernu 29. studenoga 1930.
Adel i Mara
Adel i Mara, skladatelja Josipa Hatzea, praizvedena je u Ljubljani 1932.
Ero s onoga svijeta
Ero s onoga svijeta, skladatelja Josipa Gotovca, izvedena je 2. studenoga 1935. Spada u najizvođenije hrvatske opere.
Mila Gojsalić
Josip Gotovac je skladatelj i opere Mila Gojsalić. Prvi je put izvedena 18. svibnja 1952. u Zagrebu.
Operete
Freudenreichovom zaslugom izvedena je 8. studenoga 1863. prva opereta na hrvatskom jeziku, Offenbachova Svadba kod svjetiljaka. Hrvatska opereta Mornari i đaci Ivana Reyschila izvedena je 1868.
Vatroslav Lisinski
Vatroslav Lisinski (1819. – 1854.) rođen je pod imenom Ignac Fuchs. Kroatizirao je svoje ime i prezime. Studirao je pravo i filozofiju, a glazbom se bavio tek usputno. Pod utjecajem ilirskog pokreta i na nagovor A. Štrige posvećuje se skladanju te postaje prvi skladatelj hrvatskog narodnog preporoda. Bio je prvi hrvatski profesionalni glazbenik. Njegova opera Ljubav i zloba, praizvedena 1846., izazvala je veliko oduševljenje domoljuba. Uz potporu iliraca Lisinski odlazi u Prag na usavršavanje, gdje je skladao više djela.
Slika 3. Spomenik Vatroslavu Lisinskom u Zagrebu (MJ)
U Pragu mu nisu omogućili polaganje završnog diplomskog ispita na praškom Konzervatoriju što mu je kasnije onemogućilo izbor za nastavnika na školi Hrvatskog glazbenog zavoda. Obavljao je dužnosti besplatnoga nadzornika školskih učionica i druge administrativne poslove.
Vatroslav Lisinski preminuo je u Zagrebu 1854. s nepunih 35 godina. U svom kratkom životu skladao je ukupno 160 skladbi. Praizvedba njegove najpoznatije opere Porin bila je tek 1897., 43 godine nakon njegove smrti. Ostavio je 17 zapisa narodnih napjeva te nekoliko harmonizacija narodnih napjeva za glas i glasovir te za muški zbor.
Ostavio je opus od 62 solo-popijevke te je uzdignuo do umjetničke glazbene vrste ravnopravne ostalim žanrovima (Koraljka Kos).
Ivan pl. Zajc
Ivan pl. Zajc (1832. – 1914.) bio je hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog, autor najpoznatije hrvatske opera Nikola Šubić Zrinjski. Smatraju ga utemeljiteljem hrvatske opere kao umjetničke ustanove. Obogatio je opernu umjetnost u Hrvatskoj.
Nakon školovanja u Milanu vratio se u radni grad Rijeku, gdje je bio dirigent i koncertni majstor Gradskog kazališnog orkestra. Godine 1862. odlazi u Beč gdje se uspješno bavi pisanjem opera. Već njegova prva opereta Momci na brodu doživljava veliki uspjeh kod publike i kritike u Beču. Piše i svoje prve skladbe na hrvatski tekst, među kojima se ističe rodoljubni zbor U boj (1866.) koji će kasnije uvrstiti u operu Nikola Šubić Zrinjski. U Beču je tijekom Zajčeva tamošnjeg djelovanja izvedeno 11 njegovih djela s ukupno blizu 140 izvedbi, a nakon Zajčeva odlaska izvedena je 1874. godine još i opereta Uhvaćeni Amor. Godine 1868. izvedene su u Beču čak tri nove Zajčeve operete.
Imenovan je počasnim članom Hrvatskoga glazbenog zavoda (13. siječnja 1867.), a 1870. postaje ravnatelj novoosnovane Opere Hrvatskoga narodnoga kazališta i Hrvatskoga glazbenog zavoda. Novu je opernu scenu otvorio svojom operom Mislav (2. listopada 1870.), a nacionalnu povijesnu trilogiju nastavio je operama Ban Leget i Nikola Šubić Zrinjski, nakon čega se okrenuo vedrijim temama u operama i operetama. Na zagrebačku opernu scenu do 1889. postavio je gotovo 90 opera (prije svega G. Verdija, potom G. Donizettija, G. Meyerbeera i dr.) i opereta (nekoliko vlastitih, zatim F. von Suppéa, J. Offenbacha i dr.).
Zajčev opus je vrlo bogat i broji više od 1.200 raznovrsnih djela. Skladao je 27 opera od kojih je 5 nedovršeno. Radna soba maestra, u kojoj je skladao do kraja života, danas je smještena u Muzeju grada Zagreba.
Zanimljivost: Glazba za himnu čileanske ratne mornarice preuzeta je iz njegove opere Nikola Šubić Zrinjski.
Dana 23. veljače 1895. godine Zajc je za zasluge na području glazbe imenovan vitezom.
Pokopan je u obiteljskoj grobnici Zajc-Dolovčak, u arkadama na zagrebačkom Mirogoju. Uz njegovo je ime dodan plemićki nastavak “Zagicz” te “vitez reda Franje Josipa I.”
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
