Hrvatski mučenici
Slika 1. Crkva Hrvatskih mučenika – Udbina (MJ)
Pod pojmom mučenik obuhvaćeni su svi oni koji su stradali boreći se «Za krst časni i slobodu zlatnu».
Dan hrvatskih mučenika je hrvatski spomendan. Tog dana Hrvatska odaje počast svojim mučenicima, braniteljima, stradalnicima i žrtvama, koji su na bilo koji način, bilo gdje i u bilo koje vrijeme kroz povijest stradali za svoj narod, vjeru i domovinu.
Crkva Hrvatskih mučenika nalazi se u Udbini. Početkom rujna u crkvi se održava euharistijsko slavlje i komemoracija za sve hrvatske mučenike kroz povijest. Oko crkve Hrvatskih mučenika nalazi se spomen-park u kojem se gradi veliki memorijalni zid na kojem će se postaviti spomen-kamenja svih hrvatskih stratišta, mjesta pogibije i masovnih grobnica. Nazivi za taj zid su Zid memorije, Zid sjećanja, Spomen na sve žrtve koje su pale za Krst časni i slobodu zlatnu, za svoju vjeru, narod i domovinu.
Mučenike možemo podijeliti:
Mučenici Crkve
Mučenici koje je Crkva kao takve prihvatila ili proglasila. Njima je posvećen bogoslužni prostor. Među njima je većina iz starokršćanskih vremena, a trojica su iz hrvatskog naroda. No i oni prvi postavili su temelje hrvatskom kršćanstvu i na taj način utjecali na formiranje hrvatskog kršćanskog identiteta. Proglašeni mučenici mogu se dakle svrstati u dvije skupine:
Starokršćanski mučenici na našem tlu su: sv. Venancije (+257.); sv. Euzebije (+ 258.); sv. Duje (+304.) i brojni solinski mučenici iz istog vremena; sv. Demetrije (+304.), sv. Irenej Srijemski i brojni srijemski mučenici; sv. Anastazija-Stošija; sv. Mauro Porečki (+304.); sv. Polion (+304.); sv. Kvirin Sisački (+307.).
Hrvatski mučenici iz Crkve, proglašeni mučenicima: sv. Nikola Tavelić (+1391.), sv. Marko Križevčanin (+1619.), bl. Alojzije Stepinac (+1960.).
Slika 2. Zid memorije (MJ)
Mučenici po predaji i svjedočanstvu (nisu proglašeni mučenicima): brojni mučenici za vjeru.
Mučenici branitelji narodne slobode: mnogobrojni mučenici koji su svjesno izložili i svoj život založili za slobodu naroda i mir. Borili su se, od dolaska Hrvata na ove prostore do današnjih dana, protiv zavojevača (Mlečana, Osmanlija, Mađara, Habzburgovaca, Srba i drugih) i u toj borbi podnijeli patnju i dali svoj život. U toj borbi svoj su život žrtovali osim Hrvata i Mađari, Srbi, Nijemci, Albanci, Židovi, Muslimani i drugi koji su živjeli na hrvatskim povijesnim prostorima.
Nevine žrtve stradale tijekom agresije i zbog zločinačke ideologije: mučenici stradali tijekom agresije (ratnih operacija), stradali u zatvorima, logorima, marševima smrti (Križni putovi nakon Drugog svjetskog rata). Stradali su samo zbog vjere i etničke pripadnosti.
Izvori: Ante Bežen, Hrvatski martirologij, Wikipedija…
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
