Muslimanski zločini u općini Žepče (1992. – 1995.)
Foto: wikipedija
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina Žepče imala je 32.856 žitelja, od toga su
Muslimani-Bošnjaci činili 35,50%, Hrvati 54,50%, Srbi 7,3% i ostali 2,6%. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine nacionalna struktura stanovništa općine je: Hrvati 58,90%, Muslimani 38,80%, Srbi 1,7% i ostali 0,6%.
Prema Istraživačko dokumentacijskom centru (Sarajevo) u općini Žepče je tijekom rata (1991. – 1995.) ukupno ubijeno 116 osoba hrvatske nacionalnosti (17 civila i 99 vojnika).
Bošnjaci-Muslimani su počinili ratni zločin nad 30 Hrvata (Davor Marijan i sur.).
Obranu od srbijanske agresije organizirao je HVO, bilo je savezništvo s Bošnjacima – Muslimanima ali je bilo krhko. Krajem rujna 1992. iz Zenice dolaze vojnici Armije BiH i mudžahedini pa nastaju netrpeljivosti, započinje progon Hrvata, pljačke i prijetnje. U tim radnjama su se isticali mudžahedini, pripadnici Zelenih beretki.
“U teškim ratnim sukobima Armije BiH i HVO-a na području Žepča postrojbe muslimanskobošnjačkih snaga počinile su 94 ratna zločina nad Hrvatima i zarobljenim vojnicima HVO-a. Ubijeno je 78 odraslih civila, 15 djece i jedan zarobljeni vojnik HVO-a, a protjerano je ili izbjeglo 3000 Hrvata. U žepačkoj općini paravojne i redovne postrojbe Armije BiH počinile su dva masovna zločina. U travnju 1993. godine u selu Željezno Polje smrtno je stradalo 30 Hrvata, a 16. kolovoza 1993. u selu Kiseljak pobijena su 43 Hrvata.” Ivica Mlivončić, Slobodna Dalmacija – Zločin s pečatom 2000..
Kronologija zločina
- Na blagdan sv. Ive, 24. lipnja 1993. kada je bila misa u Žepču, muslimani su napali Žepču i okolna mjesta (Papratnica, Bistrica, Ljeskovica i Novi Šeher). Muslimanske postrojbe su ubile više civila i vojnika HVO.
- Dana 25. lipnja 1993. zarobljen je pa ubijen pripadnik HVO-a.
- U predjelu Divovode je 29. lipnja 1993. zarobljen pa na svirep način ubijen pripadnik HVO-a. Pripadnici Armije BiH (Zelene beretke) su zarobljeniku iskopali oči, odsjekli udove pa ga ubili.
- Na području Velike Rudine su 20 srpnja 1993. ubijeni otac i sin dok su sjekli drva.
- Preobučeni u uniforme HVO-a diverzanti 303. i 314. brigade 3. korpusa Armije BiH su neometano upali 16. kolovoza 1993. u hrvatsko selo Kiseljak. Selo je udaljeno 4 km od Žepče. Diverzanti Armije BiH su ubili 15 osobe, neki nevode ubojstvo 42 osobe. Civile (njih 23) su koristili kao živi zid pri napadu na pripadnike HVO-a i pri izvlačenju iz mjesta. Civile su zatočili i kasnije razmjenili za muslimanske zatočenika.
Svjedočanstvo riječkog novinara Pere Topića o ubojstvu 13-godišnje Ivane Širić: „Vladao je opći metež. Jauci i plač civila miješali su se sa psovkama muslimanskih diverzanata. Muški glas koji sam čuo maloprije ponovno je naredio okupljenim civilima da krenu prema glavnoj cesti. Oni su ga poslušali, ali samo nekoliko sekundi nakon toga bio sam svjedokom užasnog prizora. Vojnici su iz neposredne blizine otvorili vatru po civilima koji su uz bolne povike padali pogođeni na zemlju. Nisam mogao prikriti suze kada sam vidio malu plavokosu trinestogodišnju djevojčicu, za koju sam tek kasnije saznao da se zvala Ivana Širić, kako pogođena rafalnom paljbom pada na zemlju krvareći iz grudi“ (Pero Topić: Demonkratsko ubijanje tijela i duše).
- O muslimanskom zločinu su 17. kolovoza 1993. godine obaviješteni UN, UNHCR, UNPROFOR, WHO, ICRC, UNICEF, Helšinski Watch. New Amnesty International, The European Community i g. Cederica Thornberry.
Predstojnik sektora za zdravstvo u odjelu obrane HZ Herceg-Bosne dr. Ivo Bagarić 17. kolovoza 1993. godine o zločinu u Kiseljaku obavijestio navedene organizacije i apelirao za zaštitu hrvatskog pučanstva u Bosni pred genocidom koji provodi Armija BiH. Žepče je bilo u okruženju, a muslimansko-bošnjačke vlasti nisu dopuštale pristup humanitarnim organizacijama, inozemnim novinarima i europskim promatračima blokiranjem putova i polaganjem mina.
- Na svirep način je 16. rujna 1993. ubijena starica.
- Armija BiH je 22. prosinca 1993. napala kotu Bukvik, vođene su borbe prsa u prsa. Poginula su četiri vojnika HVO, a Fabjan Tadić je bio zarobljen. Nakon što su ga ubili na svirep način odsjekli su mu glavu. Glava je bila stotinjak metara daleko od tijela.
Vojnici HVO-a su snimili tu jezovitu situaciju i predali videokazetu i njen snimak članovima Europske promatračke misije i predstavnicima ICRC-a iz Banja Luke te časnicima UNPROFOR-a (28. prosinca 1993.) ali oni nisu ništa poduzeli.
Žepački zatvori za Hrvate
Muslimani su imali logor za Hrvate na brdu Orahovici. Tamo je bilo zatočeno oko 200 Hrvata. Zatočenici su prebacivani u Golubinje, KPD Zenica ili zatvor u Begovu Hanu. Riječkog novinara su uhitili, razbili mu kameru te ozljedili ruku. Jedan vojnik je držao ruku a drugi je pucao u šaku i kazao. „Više nikad nećeš tom rukom pisati niti snimati za nečiste zapdne sile“. (svjedočanstvo novinara Pere Topića). Kasnije je prebačen u KPD Zenicu, dobio je status ratnog zarobljenika i preživio.
Kaznene prijave za počinjeni zločin podnesene su 29. studenoga 1994. Vojnom tužilaštvu u Travniku. Podnesena je prijava protiv zapovjednika 303. brdske brigade Suada Hasanovića, Mirsada Šestića zapovjednika II. bataljuna 303. brigade iz sastava 3. korpusa Armije BiH i Ramiza Bećirhodžića zapovjednika specijalne postrojbe Odreda MUP-a CSB Zenica.. Za počinjene zločine nitko nije odgovarao.
Oko 3.000 Hrvata je napustilo žepački kraj, a u općinu Žepče su došli prognani Hrvati iz Zenice, Maglaja, Teslića i Zavidovića pa se postotak Hrvata u ukupnom stanovništvu povećao.
Izvori:
- Ivica Mlivončić, Zločin s pečatom, drugo izdanje Vlastita Naklada, Tisak: FRAM Mostar 2001.
- Ivica Mlivončić: Slobodna Dalmacija 2000. god.
- Dossier : Zločini muslimanskih postrojbi nad Hrvatima u BIH 1992.-1994. / skupina autora. -Mostar : Centar za istraživanje i dokumentaciju, 1999. –
- Davor Marijan, Ante Nazor, Zlatan Mijo Jelić, Petar Kolakušić. Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. knjiga I i II. Udruga hrvatska zvona i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb-Mostar, siječanj 2020.
- Ratni zločini muslimanskih vojnih postrojbi nad Hrvatima Bosne i Hercegovine. CPD, Sarajevo , 1997.
Dr. Marko Jukić
