Predavanje o značaju rane dijagnostike raka pluća privuklo veliki broj Splićana
U ponedjeljak 20. lipnja 2022. u prostoru Hrvatske udruge Benedikt u Splitu pulmolog dr. Vide Popović održao je predavanje pod nazivom “Značaj rane dijagnostike raka pluća”. Predavanje je privuklo veliki broj zainteresiranih Splićana. U nastavku donosimo najvažnije poruke iz predavanja dr. Popovića.
Rak pluća je najučestaliji karcinom kod muškaraca (19%) i treći po učestalosti kod žena (8%). Zbog visoke učestalosti među karcinomima svih sijela te visoke stope smrtnosti veliki je javnozdravstveni problem u svijetu pa tako i u Republici Hrvatskoj. Godišnje u svijetu od posljedica raka pluća umire 1.69 milijuna ljudi.
U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 3000 novih bolesnika s rakom pluća. Nažalost u Hrvatskoj otprilike toliko ljudi godišnje i umire od raka pluća. Od toga je oko 70% muškaraca i 30% žena. Prema posljednjim procjenama GLOBOCAN-a u Hrvatskoj je u 2020. godini od raka pluća oboljelo 3235 osoba, od čega 959 žena (dobno standardizirana stopa incidencije 19.0/100 000) i 2276 muškarca (dobno standardizirana stopa incidencije 54.2/100 000). Incidencija (i mortalitet) kod muškaraca stagniraju ili su u blagom padu dok kod žena pratimo porast incidencije i mortaliteta što je povezano s porastom prevalencije pušenja među ženama. Na području Splitsko-dalmatinske županije godišnje je novodijagnosticiranih bolesnika s karcinomom pluća oko 400. U 2020. godini rak pluća je Republici Hrvatskoj bio prema incidenciji na drugom mjestu kod muškaraca (16%) nakon raka prostate, a kod žena na trećem mjestu (9%) nakon raka dojke i raka crijeva.
Ono što doprinosi visokoj stopi smrtnosti i niskom petogodišnjem preživljenju kod raka pluća je to što se on dijagnosticira u stadiju proširene bolesti (stadij IV) kada u obzir ne dolazi kiruško liječenje već samo sistemsko liječenje ili pak u jednog značajnog dijela bolesnika, s obzirom na loše opće stanje (ECOG performance status iznad 2), samo maksimalna simptomatska i potporna terapija. Petogodišnje ukupno preživljenje uznapredovalog raka pluća iznosi 18% u SAD-u, u Europi 8.9% dok je kod nas oko 6%. Prema podacima CONCORD-3 istraživanja o preživljenju od raka u svijetu, petogodišnje čisto preživljenje (engl. net survival) je za bolesnike dijagnosticirane u razdoblju od 2010. do 2014. u Hrvatskoj iznosilo 10%, čime smo na samom začelju ljestvice europskih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju. Rak pluća ranog stadija je potencijalno izlječiva bolest s petogodišnjim preživljenjem prvog, vrlo ranog stadija 66 – 82%. Prema podacima Američkog društva za rak petogodišnje preživljenje raka pluća u stadiju I iznosi od 68-92%, u stadiju II 53-60%, u stadiju III 13-36%, a u stadiju IV 1-10%. Poražavajući je podatak da se kod nas gotovo 2/3 karcinoma pluća otkriva u stadiju IV bolesti.
Neki od razloga kasnog otkrivanja raka pluća su nespecifični simptomi i simptomi koji se kasno javljaju, loše mjere prevencije, loše životne navike i način života te niska zdravstvena kultura. S ciljem da se rak pluća dijagnosticira u što ranijem stadiju bolesti (I-IIIa) kada postoji mogućnost kirurškog liječenja, a kako bi se poboljšalo ukupno preživljenje i smanjila ukupna smrtnost, u Republici Hrvatskoj se od 2020. godine krenulo s realizacijom Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća (NPP). U Hrvatskom Saboru Nacionalni program je izglasan za razdoblje od 2020. do 2024. godine. Većina poznatih smjernica u sklopu probira preporuča korištenje LDCT-a (engl. low dose CT) u populaciji s visokim rizikom obolijevanja, ali postoje značajne razlike za definiranje visokorizične populacije. Ciljna populacija odnosno populacija s visokim rizikom obolijevanja od raka pluća prema našem Nacionalnom programu su: osobe životne dobi od 50 do 75 godina, aktivni pušači ili oni koji su prestali pušiti unutar 15 godina (dokazano je kako je rizik obolijevanja od raka pluća nakon 15 godina od prestanka pušenja jednak kao kod nepušačke populacije) i pušački staž od minimalno 30 godina (30 pack/years). Isključni kriteriji za sudjelovanje u Nacionalnom programu su: prisutnost simptoma koji ukazuju na moguću malignu bolest (pacijenti moraju na pulmološku obradu), CT toraksa u zadnjih 12 mjeseci (pacijent se može uključiti u NPP raka pluća nakon 12 mjeseci od zadnjeg CT snimanja toraksa), ako je pacijent liječen od raka pluća u zadnjih 5 godina, ako opće stanje pacijenta onemogućava predviđene dijagnostičke i terapijske postupke, nesposobnost davanja pristanka na pretragu od strane pacijenta, nemogućnost ležanja na ravnom, zadržavanja daha te klaustrofobija jer se tada ne može učiniti LDCT.
Probir osoba koji ispunjavaju kriterije Nacionalnog programa vrše liječnici obiteljske medicine i oni su ti koji upućuju osobe na LDCT u neki od radioloških centara u Republici Hrvatskoj čije je osoblje (radiolozi) posebno educirano za očitavanje LDCT-a pri čemu je naglasak na mjerenju volumena verificiranih nodusa. Ciljevi Nacionalnog programa su: 1. postići odaziv u Nacionalnom programu raka pluća nakon pet godina provedbe programa od 50% među pušačima koji zadovoljavaju uključne kriterije za koje je ispunjen panel i 2. smanjiti ukupnu smrtnost od raka pluća za 20%. Kada je u pitanju što ranije otkrivanje raka pluća velika odgovornost leži na svakom pojedincu (najčešće se radi o pušačima, otprilike 85-90% karcinoma pluća povezano je s aktivnim ili bivšim pušenjem) te na liječnicima obiteljske medicine koji su u prvom kontaktu s potencijalnim bolesnicima. Oni moraju dobro poznavati štetne navike svojih bolesnika, u prvom redu pušački staž, kao i obiteljsku predispoziciju za nastanak raka pluća (otprilike u 15% slučajeva s rakom pluća pozitivna je obiteljska anamneza na rak pluća). Iz tog razloga bi sve pojedince sa značajnim pušačkim stažom, a ako još uz to imaju i pozitivnu obiteljsku anamnezu trebalo od strane obiteljskog liječnika barem jednom godišnje uputiti na RTG snimanje pluća, a sada i promisliti da li zadovoljavaju uključne kriterije Nacionalnog programa za slanje na LDCT. Dodatnu pozornost treba obratiti na pojedince koji uz značajni pušaki staž imaju simptome od strane respiracijskog trakta (npr. kašalj, bol u prsima, dispneja, hemoptiza) ili pak imaju simptome koji bi mogli ukazivati na maligno oboljenje (npr. značajan gubitak na tjelesnoj težini, vrućica, znojenje) te bi iste što prije trebalo uputiti na pregled i dodatnu obradu po pulmologu.
Zadaća je i liječnika obiteljske medicine i pulmologa, ali i društva u cjelini putem medija ukazati na značaj prevencije raka pluća, u prvom redu kroz prestanak pušenja, te ukazati na značaj ranog otkrivanja raka pluća, u stadiju operabilnosti, jer je to jedini način kako se može poboljšati petogodišnje preživljenje i smanjiti smrtnost od raka pluća.
Izvor: hu-benedikt.hr
