Domovinski rat: Napad na Sunju
Dana 27. srpnja 1991. godine napadnuta je Sunja, mjesto na desnoj strani rijeke Save koje jedino nije palo u ruke neprijatelja tijekom Domovinskoga rata. Neprijatelj je Sunju okružio s tri strane, jedina veza s domovinom bila je skela na rijeci Savi. Sunja, gradić na Banovini, postala je jedan od simbola Domovinskoga rata. Noćni minobacački napad 27. srpnja 1991. pretvorio ju je poput drugih hrvatskih gradova u topnički poligon i donio teška razaranja. Sunja je razarana topništvom, minobacačima pa je još zovu iposavski Vukovar.
Sunju su branili i članovi umjetničkih društava (Sven Lasta, Slobodan Praljak i drugi). Za spomenuti je da su hrvatska umjetnička društva krajem ljeta 1991. godine utemeljila Zbor hrvatskih umjetnika koji su željeli braniti Hrvatsku. Zbor hrvatskih umjetnika priključio se Zboru narodne garde i organizirao Satniju hrvatskih umjetnika. Satnija se predstavila javnosti na smotri 20. listopada 1991. godine u Maksimiru pod Mogilom (spomenikom podignutim 1925. godine, na tisućljetnu obljetnicu Hrvatskog kraljevstva). Ratni zapovjednik te postrojbe bio je književnik Josip Palada. Glavni stožer ZNG-a naložio je Satniji hrvatskih umjetnika da obilazi prve crte bojišnice i da dokumentirano svjedočiti o Domovinskom ratu.
Dr. Marko Jukić
