SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Grad Krk
Grad Krk, je jedno od najstarijih urbanih naselja u Hrvatskoj. Spomenici i znamenitosti grada Krka: Krčka katedrala Uznesenja Marijina, crkva sv. Kvirina i sv. Margarete, Lapidarij Volsonis, Gradske zidine, Crkva sv. Mihovila arkanđela (danas: Crkva Gospe od zdravlja), Benediktinski samostan s crkvom sv. Marije Anđeoske, Frankopanski kaštel, Frankopanska ulazna kula kod trga iz 1191.
Krčka katedrala izgrađena je najvećim dijelom u 11. i 12. stoljeću. Katedrala ima četrnaest stupova, od njih dvanaest ima korintske kapitele, dok je jedan kapitel u južnom redu klasičan, a jedan (prvi do oltara) u sjevernom redu je ranokršćanski. Tijekom stoljeća uz bočne zidove crkve izgrađene su brojne kapele s oltarima. Oko 1450. Ivan VII. Frankopan dao je izgraditi kapelu sv. Barbare na čijem su stropu smješteni grbovi obitelji Frankopan.
Lapidarij Volsonis je arheološki lokalitet koji otkriva više od dvije tisuća godina staru povijest grada Krka. Ime je dobio po nadgrobnom spomeniku rimskog dekuriona Volsona (gradskog senatora koji je pronađen pri iskopavanju lokaliteta. U arheološkom lokalitetu Volsonis sačuvana su četiri bedema grada Krka: antički, kasno-antički, srednjovjekovni i renesansni, čime se vidi proces postupnog širenja grada Krka kroz stoljeća. Od bitnijih arheoloških pronalazaka ističu se dva velika i dobro sačuvana Venerina žrtvenika, koji su trenutno jedini na istočnoj obali Jadrana, od Grčke do Italije. Među bitnije arheološke pronalaske spada i kasno-antički bedem, koji je sazidan od ostataka krčkog venerinog hrama – panično srušenog kako bi se zaštitili pred navalom barbara iz sjeverne i istočne Europe. Pronađeno je i nekoliko grčkih megalita, ogromnih kamenih blokova koji su u antičkoj Grčkoj bili korišteni isključivo u gradnji gradskih bedema, što ukazuje da je Grad Krk prije dolaska rimljana bio grčki grad.
Grad Krk ima treće po veličini zidine u Hrvatskoj, nakon Stona i Dubrovnik. Zidine potječu još iz ilirskog (predrimskog) doba, a obnavljane su i dograđivane tijekom više tisućljeća, ali manje-više na istim mjestima. Grad je s kopnene strane potpuno okružen zidinama, a u njega se moglo ući kroz četvora vrata. Zidine grada određivale su i unutrašnji raspored naselja, koji je sve do kraja 19. stoljeća zadržao svoj srednjovjekovni izgled i tek se početkom 20. stoljeća počeo širiti izvan gradskih zidina.
Najznačajniji romanički objekt u Krku je dvojna crkva, iz 12. stoljeća. Ta crkva je sagrađena na malenom prostoru nasuprot katedrale, koji je dozvoljavao orijentaciju sjever-jug, a ne kako bi trebalo istok-zapad. To je objekt na dva kata, što je velika rijetkost u našim krajevima, u gornjem katu je crkva sv. Kvirina, a u donjem je crkva sv. Margarete (mučenice iz Antiohije). Unutrašnjost crkve podjeljena je lukovima križnog svoda što izlaze iz tla. Srednji brod crkve nose dva velika luka, koja teku usporedna s pročeljem, on zajedno sa zapadnim brodom zatvara prostor crkve s dvije polukružne apside. Crkva nema treći brod (s istočne strane) jer se na tom mjestu nalazi ulica. Apside imaju mali prozorčić, a ulaz u kriptu smješten je s istočne strane, ispod volta pod kojom se nalazi i ulaz u katedralu. U kripti crkve sv. Margarete se u vrijeme posljednjeg kneza Frankopana (1480.) služila misa osuđenicima na smrt.
Crkva sv. Mihovila arkanđela (danas: Crkva Gospe od zdravlja)
Uz gornja gradska vrata nalazila se benediktinska opatija sv. Mihovila arkanđela. Prvi put je spomenuta u zapisu iz 1271. iako se pretpostavlja da je izgrađena ranije negdje u 11. stoljeću. To je prvi samostan u gradu Krku uz koji je izgrađena i istoimena romanička crkva….
Zvonik kvadratnog tlocrta podignut je uz pročelje crkve istovremeno kad i crkva, danas ima dva kata dok je treći porušen nakon obnove crkve 1855. i zamijenjen današnjom piramidom kojim završava zvonik.
Benediktinski samostan s crkvom sv. Marije Anđeoske
Crkva se prvi put spominje u oporuci lokalne plemkinje Cecilije Volpe iz 1348. godine, pa se pretpostavlja da su crkva i ženski benediktinski samostan podignuti negdje u isto vrijeme kad i samostan klarisa početkom 13. stoljeća.
Frankopanski kaštel iz 14. stoljeća
Frankopanski kaštel na Kamplinu podigli su Krčki knezovi Frankopani. Nakon smrti prvog krčkog kneza Dujma njegovi nasljednici nastavljaju gospodariti otokom i gradom kao mletački vazali, te s vremenom kako su postojali bogatiji, grade i prve značajnije objekte u gradu.
Najstariji objekt koji su podigli je fortifikacijska četverokutna kula uz zgradu biskupije, u kojoj je za njihove vlasti bila smještena i sudnica. O vremenu gradnje govori natpis na luneti iznad ulaza koji kaže da je zdanje podignuto 1191. godine, za biskupa Ivana te knezova Bartula i Vida uz pomoć čitave općine.
Okrugla kula na sjevernom dijelu kaštela s kosim proširenim donjim dijelom, sagrađena je nakon četverokutne, najvjerojatnije u 13. stoljeću.
