Skip to content

Svečano otvorena godina 1100. jubileja Hrvatskoga Kraljevstva u Splitu

(Foto: Veljko Martinović, Dalmatinski portal)

Jednom riječju bila je to  večer za pamćenje koncertnom  izvedbom Hrvatske mise možda najuspješnijeg skladateljskog djela velikog Borisa Papandopula  u  Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu. Ovaj veliki glazbeni događaj označio je otvaranje i  velikog povijesnog jubileja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Doživljaj neopisivog ponosa povijesnog značenje krunidbe kralja Tomislava u razvoju hrvatskog identiteta i suverenosti  uz  premijernu izvedbu Hrvatske  mise u  nacionalnom kazalištu u Splitu, pola stoljeća nakon planirane izvedbe. Ovo kapitalno djelo koje je naš veliki majstor, potomak slavne obitelji Strozzi, skladao 1938. ne samo da nije bilo izvođeno već  1971./72. zabranjeno i prešućivano u stručnoj literaturi. Povijesni, kulturni, znanstveni i umjetnički karakter ove svečanosti u  ispunjenom  kazalištu,  zainteresirane  publike, brojnih uzvanika, gostiju,  izaslanika  visokih  i najviših državnih dužnosnika, crkvenih uglednika, akademika, znanstvenika  i domaćina iz Splitsko – dalmatinske županije  sa županom g. Blaženkom Bobanom koji nam se obratio nadahnutim riječima lijepe simbolike: „Ako korijen nemaš vjetar će te otpuhati i povjetarac će te pomaknuti. Da bi korijen imao  potrebno ga je brižno njegovati  kako bi se učvrstio jednako tako i svoju povijest treba njegovati, pričati o njoj  i prenositi je mlađim generacijama da se  ne zaboravi jer smo  svjedoci  nemirnih povijesnih vjetrova  koji su nas mučili…“.  S ponosom je najavio  petnaest manifestacija  u našoj županiji  za sve uzraste i ukuse, znanstveni  simpozij i druge zanimljivosti naglasivši i razloge: “Nema  županije u Hrvatskoj koja je pozvanija odazvati se ovoj manifestaciji jer u konačnici u ovom splitsko-solinskom kraju  sve što se bitno događalo u hrvatskoj povijesti bilo je upravo  ovdje “.

Ministar turizma i sporta g. Tonči Glavina kao izaslanik Andreja Plenkovića predsjednika Vlade RH u svojem uvodnom obraćanju uputio nam je  nekoliko  zanimljivih pitanja iz povijesnog konteksta: „Tko smo kao narod, što smo, odakle dolazimo, jesmo li sačuvali svoj jezik, kulturu, način života? Što učiniti  da budemo još bolji u budućnosti…?“ Zaželio nam je da nadahnuti događajima ove povijesne istine ostanemo trajno  ponosni  kao narod usmjerenog pogleda  prema još boljoj budućnosti i  zvanično proglasio 2025.  godinom  velikog  jubileja  slavnoga  Hrvatskog  Kraljevstva.  U drugom dijelu programa prepustili smo se moćnim i čudesnim notama majstora Papandopula u izvedbi glasovitog  Akademskog zbora „Ivan Goran Kovačić“ s proslavljenim solistima: sopran Josipa Lončar, alt  Martina Gojčeta Silić, tenor Stjepan Franetović i bariton Marin Čargo. Dirigentska je palica u sigurnim rukama mladog maestra Splićanina Ivana Šćepanovića. Neodoljivom ljepotom i snagom usklađenih glasova vodili su nas  dijelovima  mise, a ima ih šest: Gospode pomiluj, slava, vjerovanje, svet, blagoslovljen i Jaganjče Božji. Snažno sam  i potresno doživjela najduži prvi stavak Gospode pomiluj. Snaga zborskih glasova kao i solista prenosila mi je vapaj Domovine i naroda  u povijesnim okolnostima vremena u osvit Drugog svjetskoga rata, kada je i skladana. Hrvatska misa uvjerljivo završava znakovitom porukom, daruj nam mir. Večerašnji doživljaj Domovinskog ushita i ponosa dugo ću pamtiti, a osjećaje srca trajno zadržati.

 Hrvatska udruga Benedikt/ Margita Vučetić

 

Odgovori