Blagdan Svete Obitelji na splitskom Sukoišanu
„U Betlehemskom Djetetu Bog nas je zagrlio. U majčinoj utrobi svatko je od nas bio zagrljen. Zagrljaj je izraz ljubavi, topline, poštovanja. Od zagrljaja živimo, a tako ga je malo i u našim obiteljima i u našim odnosima“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći euharistijsko slavlje na blagdan Svete obitelji u nedjelju, 31. prosinca u samostanskoj crkvi na splitskom Sukoišanu.
Svetu Obitelj, svoju nebesku zaštitnicu, istoimena župa kojom upravljaju franjevci trećoredci iz samostana Sv. Josipa, po tradiciji slavi biskupskom misom. Stoga je nadbiskup i ove godine rado došao u tu župu kako bi se susreo s brojnim obiteljima te s njima i njihovim svećenicima podijelio radost zajedništva. U propovijedi se osvrnuo na svetu obitelj ali i univerzalno značenje obitelji, kao i na njezin položaj u današnjem društvu. Unatoč brojnim razlikama između naših obitelji i Svete Obitelji postoji nešto zajedničko a to je da je svaka obitelj svetinja. Gospodin je htio doći k nama, kako bismo mi u obitelji odrastali i učili biti čovjek. Zamolimo Sv. Obitelj da nam posvjesti važnost obitelji i otvori nas dimenziji i punini Gospodinova života. Molimo Gospodina da nam da bolje vrijeme, ali ne zaboravimo da ono ovisi o nama. Mi bolji za bolje vrijeme“, naglasio je nadbiskup Barišić
Budući da se domovinska Crkva, a na poseban način Splitsko-makarska nadbiskupija kao domaćin, priprema za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati 15. i 16. rujna 2018. godine u Splitu i u Solinu pod geslo „Obitelj – izvor života i radosti“, nadbiskup je govorio o ulozi oca i majke u obitelji. Podsjetio je da je prošla godina u nadbiskupiji bila posvećena ocu i očinstvu te da je tim povodom napravljen Zbornik dječjih likovnih i literarnih radova „Na ramenima moga tate“. Ova je godina posvećena majkama te će djeca svoje radove objaviti u Zborniku „U naručju moje mame“. U tom je svjetlu progovorio o zagrljaju kao nečemu od životne važnosti za čovjeka. „Zagrljaj je važan za svakoga čovjeka, svaku obitelj a pomalo nestaje iz naših odnosa, ostaju nam samo riječ koje su važne ali nisu dovoljne“, naglasio je nadbiskup. Potaknuo je vjernike da prisustvuju katehezama koje se na temu majčinstva odvijaju u župama.
Iznio je nekoliko primjera iz života u kojima zagrljaja nedostaje, a onda kad se napokon dogodi pokaže svoje ljekovito, terapijsko značenje. „Kada se dogodi zagrljaj tamo gdje ga dugo nije ili pak nikada, primjerice između oca i sina, nastupi novo rađanje, novi odnos, novi otac i novi sin. Zagrljaj ima terapijsko, ljekovito značenje kaže nam i današnja psihologija. On donosi svjetlost, toplinu, nadu u naš život. Zagrljaj govori ono što riječi ne mogu izraziti“, naglasio je mons. Barišić. Obrativši se očevima i majkama, suprugama i supruzima kazao je da je najveći dar oca svojoj djeci da voli njihovu majku, svoju suprugu kao što je najveći dar majke svojoj djeci da voli njihovog oca, svoga supruga. Upozorio je na bolnu činjenicu porasta rastave supružnika koja najviše pogađa njihovu djecu naglasivši da i kad se rastave jedno od drugoga ne smiju se „rastaviti“ odnosno udaljiti od svoga djeteta. Nadbiskup je podsjetio vjernike da im na putu duhovnoga rasta suprug/supruga, sin/kćer nije smetnja nego dar. Sveta Obitelj je i u poteškoćama ostala zajedno. Poteškoće ispituju našu zrelost i odgovornost. Uza sve izazove i poteškoće, sadašnje i buduće, obitelj – temeljna, univerzalna, vrjednota ljudskoga roda, ispisana rukopisom i pečatom Božje ljubavi, osvijetljena svjetlom objave, jest i ostaje najidealnije prirodno mjesto rađanja i odrastanja čovjeka.
Čestitavši im patrona župe, mons. Barišić je potaknuo vjernike da u obiteljske odnose unesu više zagrljaja, milosrđa, dobrote, strpljenja, praštanja, poštovanja, odnosno više ljubavi jer sve su to geste ljubavi. Ako tako budemo činili bit ćemo nasljedovatelji Svete Obitelji. Nakon euharistijskoga slavlja nadbiskup se zadržao u razgovoru sa župljanima, koji su mu ozarena lica prilazili želeći zahvaliti na pastirskoj brizi te čestitati božićne i novogodišnje blagdane.
Izvor: Silvana Burilović Crnov/smn.hr
