Imotsko polje, Drniško, Konavosko, Sinjsko, Vrgorsko i brojna druga diljem Dalmacije više neće biti u ledini. Godinama zapuštene parcele zarasle u korov i šikaru, bez obzira na vlasništvo, po novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu država, odnosno jedinice lokalne uprave moći će davati u zakup.
Prihvaćen konačni prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu
Naime, i poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje je neobrađeno, a čiji je vlasnik nedostupan, po novim pravilima može se dati u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi uz nadoknadu tržišne vrijednosti, koju će utvrđivati ovlašteni sudski vještak.
Drugim riječima, netko tko živi u Argentini, a ima neobrađeno zemljište ili zapušteni maslinik u Dalmaciji ili na otocima, Agencija, odnosno država ili pak općina na čijem se području to zemljište nalazi, može ga dati u zakup trećoj osobi, koja će ga obrađivati.
Tako se na terenu mogu dogoditi različite manipulacije sa zapuštenim zemljištem, a otvoreno je i pitanje kako će vlasnici reagirati kada čuju da je njihovo vlasništvo netko bez njihovog znanja iznajmio, poglavito ako ne ugrožava javni interes. Nekima će biti drago što će dobiti novac, a neki će možda podizati sudske tužbe da zaštite svoje vlasništvo.
– Iako je neosporno da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva te da je nitko nema pravo toga lišiti, navedena jamstva u pravilu nisu apsolutna jer ih zakonodavac može ograničiti radi zaštite javnog interesa, i to uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava – pojašnjava odvjetnik Antonio Volarević.
– Budući da je u ranijim verzijama zakona o poljoprivrednom zemljištu pravo vlasništva bilo sličnim odredbama ograničavano u znatno većoj mjeri, zakonodavac je u novom prijedlogu zakona bio puno razboritiji jer je ograničenje privatnog vlasništva predviđeno samo u iznimnim situacijama te uz ispunjenje nekoliko uvjeta. Prvi je da je vlasnik nedostupan ili nepoznatog boravišta, a drugi da je ograničenje vlasništva moguće samo radi zaštite tla, okoliša ili ljudi. Pritom, oba uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena – pojašnjava Volarević.
– Hoće li nadležna tijela voditi brigu o tome da se prilikom davanja u zakup privatnog poljoprivrednog zemljišta isti postupak provodi isključivo u slučajevima kada je to nužno radi zaštite tla, okoliša ili ljudi, a što Vlada kroz medije redovito naglašava kao svoj prvenstveni motiv, pokazat će se u dogledno vrijeme. U protivnom, reakcija javnosti, a i pravne struke, nikako ne bi trebali izostati – zaključio je Volarević.
Zakonodavac je zaštitio privatne vlasnike parcela danih u zakup koji će, kada se i ako se pojavi, dobiti pravičnu nadoknadu od države za zakupljenu zemlju.
Naime, visina nadoknade trebala bi se odrediti posebnim pravilnicima uz precizne uvjete, jer nije ista cijena zakupa zemljišta u Dalmaciji i Slavoniji. Primjerice, godišnja cijena zakupa hektara zemlje u Slavoniji se kreće oko dvije tisuće kuna, dok je u Neretvi duplo više.
Podsjetimo, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prema novom zakonu davat će se u zakup na 25 godina s mogućnošću produženja za isto to razdoblje.
Prednost kod zakupa državnih parcela imat će domicilno stanovništvo, dosadašnji zakupoprimci koji su uredno ispunili odredbe iz ugovora o zakupu, mlada obiteljska poljoprivredna gospodarstva i OPG-ovi kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost.
Načelnik općine Konavle Božo Lasić zgraža se na opciju da se i privatno neobrađeno zemljište daje u zakup na pet godina.
– Stavite se u poziciju privatne osobe da joj netko oduzme zemljište i daje ga nekome u zakup. Treba tu razgraničiti neobrađeno zemljište ili šume koje prijete ugrozi općeg dobra. Država treba takve vlasnike prisiliti da očiste svoje zemljište i stave ga u funkciju. Tu treba država jasno reći što raditi, a ne da mi čistimo privatne parcele da bismo branili Cavtat od požara – rezolutan je Lasić, koji kaže da općina ne može uzeti tuđe zemljište i dati ga u zakup trećim osobama.
– Evo, mi imamo hotele koji nisu godinama u funkciji pa nitko ne može vlasnika prisiliti da ga stavi u funkciju i da plaća komunalnu naknadu – govori Lasić, koji ne očekuje puno od novog zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu.
Bit će rata!
Kako je više puta isticao i sam ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, lokalna zajednica bolje poznaje specifične uvjete poljoprivrednog zemljišta u svom okruženju, te je stoga i odlučeno da se ingerencija raspolaganja državnim zemljištem prebaci na jedinice lokalne uprave.
– Država prebacuje lopticu na gradove i općine – smatra načelnik općine Konavle Božo Lasić, koji ističe da je u konavoskom polju anarhija u pitanju državnog poljoprivrednog zemljišta.
– Konavosko polje je poput tigrove kože. Sve je izmiješano, i državno i privatno. Veliki je problem povrat nacionaliziranog zemljišta, koje se vraćalo po različitim kriterijima. Ne možete doći ni do državnog ni do privatnog da ne napravite nered – govori Lasić.
On drži da je prije svega trebalo izvršiti komasaciju zemljišta kako bi se razgraničilo državno i privatno pa tek onda ići u raspodjelu.
– Ovako, ako se nama da poljoprivredno zemljište na raspolaganje, ovdje će svaki dan biti rat. I kod nas je godinama rat za zemlju jer je država dala pojedincima zemljište, koji ga ograđuju i prisvajaju, neki drže i stoku, pa za to dobivaju poticaje od države. A država treba imati hrabrosti i napraviti komasaciju, a ne da se sve to prepušta lokalnoj upravi – kazuje Lasić.
Izvor: maslina.slobodnadalmacija.hr
