U srijedu svečana 700. izvedba opere “Ero s onoga svijeta” na sceni HNK-a Zagreb
Jedna od najatraktivnijih hrvatskih opera, “Ero s onoga svijeta” Jakova Gotovca, sastavni dio zagrebačkog opernog repertoara od praizvedbe 1935. godine, proslavit će u srijedu 10. siječnja u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu svoju svečanu 700. izvedbu, kojom će tom prilikom ravnati maestro Zoran Juranić a u glavnim će ulogama nastupiti Stjepan Franetović, Valentina Fijačko, Dubravka Šeparović Mušović, Siniša Štork i Ljubomir Puškarić.
“Doživjeti 700. izvedbu zaista je impozantan podatak. U opernom repertoaru postoje opere koje su vječno na repertoaru – spomenimo kao primjer Verdijeve opere ‘Rigoletto’, ‘Trubadur’, ‘Traviata’; opere koje nakon praizvedbe nestaju sa repertoara, opere koje se u pojedinim vremenskim periodima obnavljaju pa ponovno nestaju sa repertoara… Specifičnost je ‘Ere’ da je to djelo nastalo u 20. stoljeću te je izrazito nacionalno obojeno, i u svom libretu i u melosu. To bi naoko moglo ograničiti njegovu izvedbenu popularnost i širinu izvedbi, no u slučaju opere ‘Ero s onoga svijeta’ to se nije dogodilo”, kazao je u povodu velike obljetnice ravnatelj Opere zagrebačkoga HNK-a Nikša Bareza.
“Možemo s ponosom i zadovoljstvom konstatirati da je ‘Ero’ ostao neprestano na repertoaru od svoje praizvedbe te da nije izgubio svježinu i neposrednost što je odlika iznimno malog broja djela, ali i potvrda genijalnog stvaralačkog procesa Jakova Gotovca”, dodao je.
Komična opera “Ero s onoga svijeta”, najuspješnije je i najpopularnije djelo Jakova Gotovca. Skladana prema libretu Milana Begovića, svoju je praizvedbu imala 2. studenoga 1935. godine i od tada je gotovo konstatno sastavni dio zagrebačkoga opernog repertoara i repertoara svih hrvatskih nacionalnih kuća.
Kao jedna od najuspjelijih slavenskih komičnih opera, doživjela je izvedbe u više od stotinu inozemnih kazališnih kuća, a njezin je libreto preveden na bugarski, češki, engleski, njemački, talijanski, finski, mađarski, slovački i slovenski jezik. Brojni osvrti o predstavama postavljenim na stranim pozornicama ocjenjuju ‘Eru’ zaštitnim znakom hrvatske opere, koji prenosi pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su dramska riječ i glazba idealno spojene.
“Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije koje neprekinuto teku u uskoj su vezi s iznimnim libretom Milana Begovića prepunim duhovitih i domišljatih stihova. Glavni lik opere i pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore. Dok pokušava pronaći djevojku s kojom bi se oženio, na majčin se savjet prikazuje kao siromah, kao Ero s onoga svijeta, jer želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Iako je mnoge prevario, na kraju mu je sve oprošteno i on dobije djevojku koju ljubi. Efektan baletni finale opere, furiozna tempa, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojem glazba prožeta etnosom dalmatinskoga zaleđa dolazi u prvi plan”, stoji u najavi.
Posljednja inscenacija “Ere s onoga svijeta” u režiji Krešimira Dolenčića premijerno je izvedena 9. svibnja 1992. godine pod ravnanjem Lorisa Voltolinija, u scenografiji Dalibora Laginje, kostimima Inge Kostinčer, koje je obnovila Dženisa Pecotić, oblikovanju svjetla Vladimira Kazde, koreografiji Margarete Froman, koju je prenio Zvonimir Reljić, i scenskome pokretu Ioana Barbua, te je od tada dio repertoara Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Svečanom, 700. izvedbom dirigirat će Zoran Juranić, a u njoj će sudjelovati Siniša Štork (Gazda Marko), Dubravka Šeparović Mušović (Doma), Valentina Fijačko Kobić (Đula), Stjepan Franetović (Mića-Ero), Ljubomir Puškarić (Mlinar Sima), Ana Zebić Kostel (Čobanče), Neven Mrzlečki (Momče) te solisti Baleta HNK u Zagrebu, uz zbor i orkestar Opere HNK-a Zagreb.
Izvor: Hina; Foto: wikipedia.org
