Ovako se varalo s poljoprivrednim zemljištem: dobio 40 hektara jer je naveo da će se baviti ekološkom stakleničkom proizvodnjom!
Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, prema novom zakonu koji se trenutno nalazi u saborskoj proceduri prepušta se gradovima i općinama.
Državne parcele će se davati na 25-godišnji zakup na temelju priloženog gospodarskog programa, a novina je da će gradovi i općine na svom području ograničiti maksimalnu površinu koju će moći dobiti poljoprivrednik ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.
Lokalne će uprava davati u zakup državne parcele uz aktivnu kontrolu općinskog državnog odvjetništva, koje će pratiti zakonitost rada na terenu dok će lokalni poljoprivrednici ostvarivati prednost kod zakupa.
Iako je Agencija za raspolaganje državnim zemljištem u Zagrebu poprilično loše upravljala državnim parcelama postavlja se opravdano pitanje jesu li gradovi i općine kadri preuzeti obveze oko zakupa državnog zemljišta na svom području.
Načelnik općine Pojezerje, Boro Dominiković ne očekuje nikakve značajnije probleme glede raspolaganja državnim zemljištem nakon što novi zakon stupi na snagu. On smatra da lokalna uprava ima informacije na terenu te da najbolje zna kakav gospodarski program treba donijeti.
– U našoj općini je dosta poljoprivrednih površina oduzeto privatnim vlasnicima i upravo je to državno zemljište koje će biti predmet raspodjele odnosno zakupa. Općina će formirati povjerenstvo koje će voditi te poslove, a namjeravamo sazvati i zbor građana koji će davati svoje primjedbe i prijedloge kako bi sve bilo transparentno, kazao je Dominiković.
I poljoprivrednici sa kojima smo razgovarali smatraju da će lokalna uprava pravičnije dijeliti državno poljoprivredno zemljište jer Agencija nije uvažavala niti je poznavala specifičnost lokalnih sredina.
Podsjetimo, zemlja je do sada dijeljena po isto kriteriju u primorskoj Hrvatskoj i u Slavoniji, premda svi znaju da jedan hektar zemljišta u Neretvi i Slavoniji nema istu vrijednost. Novi Zakon tako omogućuje izbor jedinicama lokalne samouprave način raspolaganja zemljištem kroz dugotrajan zakup ili moguću prodaju, uz suglasnost Ministarstva poljoprivredne.
Budući se dosadašnji model državnog gospodarenja zemljištem preko Agencije za državno poljoprivredno zemljište pokazao manjkav i neučinkovit, stručne službe ministarstva drže da općine i gradovi mogu efikasnije i u kraćem vremenskom roku uz kontrolu i potporu ministarstva poljoprivrede i državnog odvjetništva, provesti zakupe državnog poljoprivrednog zemljišta.
Primjer lošeg upravljanja državnom imovinom na terenu ima mnogo. No, tome je odredbama novog zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu došao kraj.
Naime, bilo je slučajeva da je pojedinac dobio četrdesetak hektara, što se dogodilo u Metkoviću pa do nesređenog zemljišnog staja na području Ploča, koje je preraslo u agrokriminal koji sada rješavaju Uskok i policija.
Podsjetimo u Metkoviću je pojedinac dobio 40 hektara državne zemlje na predjelu Vrbovci, na temelju priloženog gospodarskog programa, premda je već tada bilo svima jasno da neće moći ispoštovati odredbe ugovora o zakupu.
Naime, on je dobio najveći broj bodova jer je naveo da će se baviti ekološkom stakleničkom proizvodnjom što jednostavno fizički nije moguće na 40 hektara. Zatim je dio tih parcela ustupan nižerangiranim poljoprivrednicima na listi za zakup, što je izazvalo dodatnu konfuziju na terenu.
Sada sa novim zakonom o raspolaganju državnim zemljištem ovakve neželjene situacije trebale bi biti prošlost.
Čini se da je u ovoj priči najvažnije ograničavanje poljoprivrednih površina koje bi pojedinac mogao dobiti u zakup. Po novom Zakonu će lokalna uprava uvažavati specifičnosti na svom području te odrediti maksimalnu površinu koju će u zakup na 25 godina moći dobiti poljoprivrednik pojedinac ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo a sve u funkciji što boljeg gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem.
Slično je odradio grad Opuzen prije desetak godina kada je maksimalna površina koju je pojedinac mogao dobiti bila dva hektara.
Prednost domaćima
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države davat će se u zakup na 25 godina s mogućnošću produženja za isto to razdoblje.
Prednost kod zakupa državnih parcela imati će domicilno stanovništvo, dosadašnji zakupoprimci koji su uredno ispunili odredbe iz ugovora o zakupu, mlada obiteljska poljoprivredna gospodarstva i OPG-ovi kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost.
Izvor: maslina.slobodnadalmacija.hr
