Sveti Franjo Ksaverski
Današnji sveti zaštitnik je veliki Franjo Ksaverski (Franciscus Xaverius, Francisco Javier), isusovac i misionar, apostol Dalekoga Istoka
{jathumbnail off}Po narodnosti Bask, rodio se kao Francisco de Jasso y Azpilicueta 7. travnja 1506. u obiteljskom dvorcu Javier (baskijski Xabier) u kraljevini Navarri (sjeverna Španjolska). Od 1525. studirao je u Parizu i doktorirao 1529. Kao student upoznao je sunarodnjaka, svetog Ignacija Loyolu. Mladi profesor filozofije, ponukan Ignacijevim primjerom, potresen majčinom i sestrinom smrću, opredijelio se za život posvećen Kristu Gospodinu, zavjetovao se na siromaštvo i čistoću i obavio velike duhovne vježbe. Loyolin učenik i sljedbenik, sudjelovao je 1534. u osnivanju isusovačkog reda u maloj kapeli na Montmartreu, otišao s Ignacijem u Rim, a za svećenika je zaređen 1537. u Veneciji. Prvi misionar novog reda, otputovao je 1541. u portugalsku Indiju. Kao papinski legat djelovao je u Goi i jugozapadnoj Indiji (1542-45), u Malaji i na Molučkim otocima (1545-46) i na Cejlonu (1547). Od 1549. boravio je u Japanu, gdje je kao prvi misionar osnivao kršćanske zajednice. Vratio se 1552. u Gou s namjerom da prodre u Kinu. Razbolio se na plućima i preminuo na današnji dan, 3. prosinca 1552, na otoku San Tchao (Shangchuan), 14 kilometara od južne kineske obale, čekajući brod za kopno.
Po svojoj teološkoj izobrazbi, duhovnosti i organizacijskim sposobnostima ubraja se među najveće misionare, kao uzor i primjer kršćanskog navještanja novijeg razdoblja. Prvi je katolički misionar u modernom smislu, usput papin legat i isusovački provincijal. Njegova pisma su puna žara i poticaja za nove misionare i apostole. Propovijedao je na ulicama i cestama, njegovao bolesnike i nemoćnike, liječio gubavce, objedovao s lovcima na glave. Njegovo zvono odjekivalo je u selima i gradovima, a na poseban, primjeren način obraćao se djeci. Nisu ga smetale ni strašne vrućine ni ubitačne hladnoće, a pješice je prelazio tisuće kilometara. Prorok i čudotvorac, stišavao je oluje i ozdravljao neizlječive. Unatoč teškoćama s domorodačkim jezicima znao je obratiti i čitava naselja. Ta naselja i krajevi u kojima je djelovao, ostali su odani vjeri katoličkoj do dana današnjega. On se kao i ostali isusovci, koji su kasnije uspjeli ući u Kinu, prilagodio životu i razmišljanju naroda kojem je propovijedao i uklopio se u njihove vjerske predodžbe. Smatra se da je krstio više od 40 tisuća duša. Blaženim ga je proglasio 1619. papa Pavao V, a svetim 1622. papa Grgur XV. Zazivaju ga prigodom različitih epidemija, a zaštitnik je misija i misionara, župnih misija, moreplovaca, Australije, Novog Zelanda, Kine, Indije, istočne Indije, Japana, Bornea, Navarre te brojnih biskupija, gradova, naselja, učilišta, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Ksaver, Donji Vugrovec kod Sesveta, Plešivica kod Jastrebarskog, Bojana kod Čazme, Kozarevac kod Kloštra Podravskog, Dropkovec kod Gornje Rijeke, Samci kod Gornje Stubice-dvorac Oršić, Viduševac kod Gline, Karlovac-Švarča, Gornji Lović kod Ozlja, Rtić kod Vrbovskog).
Kapela svetog Franje Ksaverskog na Plešivici
I naš grad (župa Plešivica) ponosi se prekrasnom crkvom svetog Franje Ksaverskog. Kapela svetog Franje Ksaverskog, na plešivičkom groblju, građena je od 1752. do 1757. Diči se posebno vrijednim baroknim oltarima. Glavni oltar svetog Franje Ksaverskoga, građen oko 1770, ukrašen je bogatom ornamentikom, oltar Majke Božje Žalosne (građen oko 1741) znamenit je po prizoru Pietà (Bogorodica s mrtvim Kristom) i po bočnim svetačkim kipovima, dok je oltar svetog Urbana (građen oko 1683) poznat po očuvanoj slici Blažene Djevice Marije na atici (početak XVIII. stoljeća) i slikom svetog Urbana iz 1887. (djelo franjevca Prokopa Golda). Vrijedna je i drvena oslikana propovjedaonica (nastala oko 1760), te slika Marije od sedam žalosti (početak XVIII. stoljeća). Kapela svetog Franje Ksavera biser je barokne arhitekture, spominje se u 17. stoljeću kao mala drvena kapela, 1680. izgrađena je na istom mjestu nova zidana kapela, koja je 1741. obnovljena te pregrađena između 1752. i 1757. Tada se osmerokutna osnova proširuje s tri polukružne kapele i postaje rijedak primjer baroknog trolisnog tlocrta, s monumentalnim konkavnim zabatnim pročeljem, zvonikom (dovršen 1754) i sakristijom. Današnji blagdan prigoda je za hodočasnički pohod čarobnim plešivičkim bregima i jedinstvenoj kapeli svetog Franje Ksaverskog.
Izvor: zupajastrebarsko.hr
