Hoće li odluku o gradnji crkve na Splitu 3 donijeti komitet kao u “dobra” stara vremena
U zadnje vrijeme na sve strane čitamo o problemu gradnje crkve u naselju Split 3. Kada bismo pročitali samo naslove pomislili bismo da Crkva “preko veze” uzurpira prostor koji nije namijenjen u tu svrhu.
A o čemu se tu u stvari radi.
U Slobodnoj Dalmaciji Tihana Marović piše:
Otkrivamo detalje izmjena planske dokumentacije protiv koje su glas digli splitski arhitekti: u pozadini prijepora crkva ili tržnica – na Split 3 stiže hotel!
Oko 15.000 vjernika župe Prečistog Srca Marijina, odnosno Gospe Fatimske, iščekuje izgradnju crkve na Splitu 3, koja im je obećavana u nekoliko navrata tijekom protekla tri desetljeća.
Sadašnje oblikovanje prostora temelji se na prvonagrađenom radu arhitekta Jerka Rošina iz 1991. godine, jer su župljani Gospe Fatimske na Blatinama već pola stoljeća zapravo podstanari u kapelici sestara dominikanki Kongregacije svetih anđela čuvara, a njihova župa obuhvaća tri gradska kotara: osim Blatina-Škrapa, tu je i cijeli Split 3, ali i dobar dio Trstenika.
Detaljni plan uređenja spomenutog prostora donesen je 2008. godine, a još je 1991. proveden arhitektonsko-urbanistički natječaj, no dio javnosti, posebice stanovnici obližnjih kvartova, protivili su se ukidanju tržnice i gubitku prostora za vozila. Stoga je Nadbiskupija pokrenula inicijativu za izmjenu i dopunu propisa, kako bi se tržnica izdvojila, ali i osigurao pristup podzemnim etažama preko javne prometne površine smanjenjem građevinske parcele za vjersku namjenu.
Dakle, prema novom dokumentu povećala se kvadratura prostora koji bi se trebao urediti sjeveroistočno od raskrižja Bušićeve i Poljičke, i to tako da se smanji površina vjerskih građevina, poveća prostor za izgradnju tržnice, osigura kolnički pristup, ali i prema uvidu u dostupne spise, izgradi “zdravstveno-dijagnostički centar” na sjevernom parkiralištu.
Treba li ponoviti: Gradnja crkve je predviđena važećim urbanističkim planovima, proveden je arhitektonski natječaj još daleke 1991., detaljni plan usvojen 2008., Nadbiskupija je spremna smanjiti veličinu crkve u korist ostalih sadržaja i sve tonije dovoljno. Gradnju katoličke crkve ovoliko se čeka još jedino u Republici Srpskoj. A gravitira joj 15000 vjernika.
Upravo u tome je problem. Može crkva, ali dalje od vjernika.
Gdje graditi vrtiće, škole, ambulante? Naravno, bliže građanima, tamo gdje je grad najnaseljeniji.
Gdje graditi crkve? Što dalje od građana, po mogućnosti tamo gdje vjernika uopće nema.
Da se ovo događa danas, 22 godine nakon osamostaljenja države i 26 godina nakon provedenog arhitektonskog natječaja, zaista je teško povjerovati.
Na čelo akcije protiv crkve stavlja se Društvo arhitekata Splita porukom građanima da je, ne tako daleko, izgrađen Franjevački klerikat fra Ante Antića, te da u radijusu od jednog kilometra nema nijedne tržnice niti je planirana. Vjerojatno su to vidjeli u velikim europskim gradovima – tržnica u svakom kvartu.
Pa valjda bi se upravo struka, dakle arhitekti, prva trebala držati važećeg planskog dokumenta! Otkad to arhitekti odlučuju treba li građanima crkva? Hoće li nam tako zabraniti otvaranje trgovine, pekarnice, brijačnice – jer neki sličan sadržaj već postoji? Uz to, mogli su se malo informirati o razlici crkve i klerikata. Njima je to sve isto jer su se angažirali politički. Određenoj grupi smeta sve što ima veze s crkvom. Njima je samostan crkva, klerikat je crkva. Stoga bi najradije vratili ono vrijeme kada je urbanistički plan bio samo mogućnost a odluka se donosila formalno na općinskim vijećima, a stvarno u komitetima SK.
Naravno, zdravstveno-dijagnostički centar im ne smeta. Jednako kao i već izgrađeni hotel na Firulama koji je zbog predviđene zdravstvene namjene postao “zdravstveni”. Ne dižu puno svoj glas zbog katastrofalne situacije s parkirališnim mjestima za potrebe bolnice na Firulama.
Predsjednik Društva arhitekata Splita izjavljuje: “To će biti krkljanac, ja tamo ne bih živio ako se dogodi ta gradnja”. Društvo arhitekata Splita želi potpuno odustajanje od crkve. “Tamo je trebala biti zelena tržnica, vrtić i parking ispod nje.”
Pa valjda tamo treba biti ono što je u planu zacrtano. Za pretpostaviti je da će zdravstveno-dijagnostični centar povećati promet pa bi bilo logično da njega izmjeste na drugu lokaciju. Ili možda misli da će krkljanac nastati zbog velikog broja vjernika koji će dolaziti u crkvu? To bi upravo bio dokaz opravdanosti njene gradnje.
Kažu da građani ne žele crkvu zbog oduzimanja prostora za parkiralište, vrtić, tržnicu i druge javne sadržaje. Da, dio građana koje su pozvali da se suprotstave važećem planu. Neka pokušaju zamisliti koliko bi se građana odazvalo pozivu za podršku gradnji crkve na toj istoj lokaciji – samo da ih se pozove. Zasigurno bi bio potreban poveći zatvoreni prostor. A ti građani očekuju da izrađivači prostornih planova zadovolje i njihove potrebe.
Sara Paligarić, koordinatorica SDP-a Split 3 je jasna: “Tražimo da se iz DPU-a te isto tako i iz GUP-a za tu lokaciju isključi vjerska namjena. Protivimo se gradnji crkve na toj lokaciji………. Naš kvart nije tek velika spavaonica, već mjesto ugodnog življenja ……….”
Zašto samo za tu lokaciju? SDP smatra da je već previše crkava izgrađeno, pa zašto ne bi, do daljnjega, potpuno zabranili gradnju crkava. Pogotovo u lijepom kvartu poput ovoga. Poznato je da je crkvi mjesto na periferiji. To smo već mogli naučiti.
A predsjednik Gradskog kotara će pomirljivo: “Crkva na Splitu 3 je definitivno potrebna, ali ni tržnicu ne smijemo zaboraviti. Ovaj DPU se upravo donosi zato što se smanjuje obuhvat crkve, vraća se tržnica u obuhvatu podruma i prizemlja.”
Pružio im je ruku i sada može promatrati što se događa. Ali zbog crkve ne treba mijenjati plansku dokumentaciju. I prema postojećoj se mogla graditi manja crkva.
Jedina opravdana primjedba može biti ona u svezi buke zbog zvonika koji je, navodno, udaljen samo pet metara od stambenih zgrada. No, zato se ne mijenja plan. Svaka zgrada mora udovoljiti važećim propisima u svezi buke – pa ako treba, zvonik se može i udaljiti od stambenih zgrada.
U Živom zidu su, po običaju originalni: “Zašto se ne bi gradili vrtići, umjesto crkvi? Zašto ne bi Crkva napravila pučku kuhinju?”
Svi bi određivali čime će se baviti Crkva – SDP, Živi zid. A da to prepuste samim vjernicima?
I zaključno: Plan je odredio namjenu. Potrebu (ili ne) gradnje određuje investitor, ne više niti vlast niti Društvo arhitekata, a nadam se, niti “komitet”.
Izvor: Kornelij/hu-benedikt.hr
