Sveta Ivana Franciska de Chantal
Današnja sveta zaštitnica je Jeanne-Françoise Frémiot de Chantal, čije su ime domaći hagiografi pohrvatili kako bi ga približili vjerničkom puku, kao i većinu svetačkih imena, pa je u našim kalendarima upisana kao Ivana Franciska
{jathumbnail off}Rođena je 28. siječnja 1572. u francuskom gradu Dijonu (Burgundija) kao kći predsjednika burgundskog parlamenta. Majku je izgubila rano a djetinjstvo je provodila u sjeni nesretnih hugenotskih ratova. U skladnom braku s barunom de Chantalom rodila je šestoro djece, a uz poslove domaćice veliku brigu posvećivala je bolesnicima, siromasima i nevoljnicima. Dama velikog stila, naobražena, ljupka, pametna i odvažna, ostala je udovicom u 29. godini. Nesretnim slučajem njezin muž ustrijeljen je u lovu i preminuo je na njezinim rukama, opraštajući nevoljnom ubojici. Osnažena Isusovom i Marijinom ljubavlju i barunica de Chantal oprostila je ubojici svoga muža i postala je kuma njegovom djetetu.
Godine 1604. upoznala je svetog ženevskog biskupa Franju Saleškog, “džentlmena među svecima”. Njihova međusobna pisma ubrajaju se u prave bisere svjetske duhovne književnosti. Nazivala ga je “vrlo štovanim gospodinom i jedinim ocem”. S njim je 1610. u Annecyju osnovala red Sestara Pohoda Marijina. Pripadnice toga reda ne žive u strogoj klauzuri, kako bi se lakše mogle baviti bolesnima, siromašnima i utamničenima, a posvećuju se i odgoju ženske mladeži. Pod vodstvom Ivane Franciske osnovano je 69 samostana, a vrata njezinih samostana bila su otvorena i za udovice te žene slabijeg zdravlja i starije životne dobi. Izvrsna poglavarica i duhovna majka svojih redovnica, bila je sretna jer se njezin red brzo širio pa su u godini njezine smrti postojala 82 samostana Sestara Pohoda Marijina. Njezine savjete tražile su sirote i udovice, kraljice i princeze. Preminula je 13. prosinca 1641. u francuskom gradu Moulinsu, u jednom od samostana svoga reda. Blaženom ju je 1751. proglasio papa Benedikt XIV, a svetom 1767. papa Klement XIII. Zazivaju je prigodom problema sa zakonom i teške bolesti roditelja, a zaštitnica je udovica, zaboravljenih ljudi i roditelja odijeljenih od djece te mnogih župa, crkava i kapela.
Sestre Pohoda Marijina djeluju u Hrvatskoj već više od 60 godina. U Zagreb su došle 1. rujna 1947. na poziv biskupa Josipa Lacha i preuzele brigu za Dom Božje providnosti i za kapelu Corpus Domini (Mošćenička ulica, Trešnjevka). U tom domu osnovale su svoj samostan koji je potvrđen 24. svibnja 1949. U samostanu, koji je uz kapelu, žive svoju karizmu kontemplativnim životom, onako kako su to zamislili njihovi utemeljitelji, sveti Franjo Saleški i sveta Ivana Franciska de Chantal. Red Sestara pohoda Marijina i danas je omiljen i uspješan u svijetu, sa 161 samostanom u 33 zemlje.
Izvor: zupajastrebarsko.hr
