Od 1997. godine, u organizaciji Društva hrvatskih književnika i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, dodjeljuju se godišnje nagrade Dana hrvatske knjige (sastavljene od novčanog iznosa i povelje), tj. Judita – za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini, Davidias – za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, odnosno, studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini, te Slavić – za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac.

Na Glavnoj skupštini UNESCO-a 1995. godine donijeta je odluka da se 23. travnja obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti kada su 1616. godine umrli književnici Miguel de Cervantes, Wiliam Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Tom prigodom UNESCO poziva „čitatelje, autore, prevoditelje, izdavače, nastavnike, knjižničare, javne institucije, neprofitne organizacije i privatni sektor da promiču knjigu, čitanje i izdavaštvo, uz zaštitu autorskih prava“. Uz obilježavanje Svjetskog dana knjige i autorskih prava, 23. travnja se također održava i manifestacija Svjetska noć knjige.

Inačica ove manifestacije u Hrvatskoj je pokrenuta 2012. godine na inicijativu Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore i udruge Knjižni blok, kojima su se u organizaciji pridružili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, te portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info.

Organizacijom Noći knjige, Dan hrvatske knjige i Svjetski dan knjige i autorskih prava objedinjeni su u jedinstvenu manifestaciju, te knjižnice, knjižare, škole, javni prostori i ustanove diljem Hrvatske obiluju raznovrsnim programom, brojnim sniženjima i popustima, besplatnim učlanjenjima.

Od 2014. godine, osim u prostor specijalnih knjižnica, muzeja, klubova i kina, Noć knjige ulazi i u bolnice i zatvore.

Izvor: narod.hr/kzz.hr