Petir i kolege traže uvjetovanje suradnje s Pakistanom zaštitom kršćana

Na inicijativu hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir na plenarnoj se sjednici u Strasbourgu upravo odvija rasprava o kršenjima temeljnih ljudskih prava žena u Pakistanu s posebnim naglaskom na kršenja prava kršćanskih žena.

Kako bi se ova tema našla na dnevnom redu, Petir je, uz podršku još 41 kolege u proceduru uputila dulje zastupničko pitanje tražeći od Europske komisije informacije o borbi protiv nasilja i zaštiti temeljnih ljudskih prava žena, posebice kršćanki u Pakistanu te dovela u pitanje položaj Pakistana u okviru Općeg sustava povlastica (OPS+). 

Prema svjetskom indeksu progona kršćana za 2018. godinu koji sastavlja organizacija Open Doors, Pakistan zauzima peto mjesto među pedeset zemalja u kojima je najteže biti kršćanin. U sveukupnoj populaciji od 192.83 milijuna, kršćana u Pakistanu ima 3.9 milijuna. 

U svom uvodnom govoru kojim je i otvorena rasprava, Petir je kolege upoznala s teškom situacijom pripadnika manjinskih religija u Pakistanu rekavši kako se „Zakonom o blasfemiji“ vrši pritisak na kršćane i ostale vjerske manjine, ukupno 8 milijuna ljudi. Kako ističe zastupnica Petir, čak i Vrhovni sud Pakistana smatra kako su osobe optužene za blasfemiju izložene nerazmjernoj i nepopravljivoj patnji zbog nepostojanja adekvatnih zaštitnih mehanizama protiv pogrešne primjene ili zlouporabe ovoga zakona. 

Zastupnica Petir podsjetila je i na slučaj Asie Bibi, koja je temeljem tog istog zakona uhićena 2010. godine te se još uvijek nalazi u pritvoru zbog lažnih optužbi za blasfemiju. Kolege je Petir upoznala i s nekoliko novijih slučajeva kao što je onaj četrnaestogodišnje djevojčice Sumbal Arif koju je oteo pakistanski policijski službenik i prisilno je preobratio na islam. Dvadesetpetogodišnja Asma Yacoob preminula je nakon što ju polivena kiselinom i potom zapaljena jer se odbila preobratiti na islam i udati za muslimana. 

„Asia, Sumbal i Asma. Za njihove strašne sudbine znamo. Pitam se što je sa sudbinama tisuće djevojčica i žena kojima ne znamo ni ime, a koje trpe zbog ovog zakona? Kako je moguće da život kršćana u Pakistanu ne vrijedi ništa? I da oni koji počine zločin protiv njih prolaze nekažnjeno?“, zapitala se zastupnica Petir konstatirajući da u Pakistanu nedostaje političke volje da se zaštite i poštuju ljudska prava pripadnika vjerskih manjina.

U prilog konstataciji zastupnice Petir ide i činjenica da Sindski kazneni zakon koji predviđa kazne za prisilnu preobraćenje na drugu vjeru nikada nije ratificiran. 

Naime, EU je u okviru općeg sustava povlastica (OSP+) proveo procjenu Pakistana te je broj otmica, silovanja i prisilnih preobraćenja većinom maloljetnih žena i djevojaka procijenjen na otprilike tisuću godišnje. Teško nasilje nad kršćankama obuhvaća ubojstva, seksualno nasilje, obiteljsko nasilje, napade kiselinom, otmice i zlostavljanje. Regionalna skupština pokrajine Sinddh u kojoj je zabilježeno najviše takvih slučajeva poduzela je važnu mjeru za rješavanje tog problema donošenjem zakona o zaštiti manjina. Međutim zakon još nije stupio na snagu zbog prosvjeda konzervativnih vjerskih zajednica. 

Unatoč teškim kršenjima ljudskih prava, Europska je unija omogućila Pakistanu ulazak u poseban Opći sustav povlastica, s čime se Petir i kolege ne slažu, već smatraju da trgovinske povlastice moraju biti uvjetovane zaštitom ljudskih prava. 

„Omogućili smo Pakistanu da profitira s otprilike milijardu EUR godišnje trgovinskog suficita s Europskom unijom, iako je više nego očito da Pakistan u naravi ne provodi međunarodne konvencije koje se tiču ljudskih prava. Imamo obvezu štititi temeljne vjerske slobode u odnosu s trećim zemljama“, pojasnila je Petir dodajući kako je upravo poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, među koje spadaju i vjerske slobode, njezina nesmetanog prihvaćanja, vanjskog štovanja i prakticiranja u vlastitom životu  jedno je od ciljeva vanjske i sigurnosne politike EU. 

„Kako se ta sloboda ne bi olako shvaćala, moramo njome uvjetovati našu vanjsku politiku jer tek ćemo tada osigurati pravi mir. U suprotnom, dok se poštivanje ljudskih prava olako shvaća i „gura pod tepih“ radi gospodarske suradnje, sve dok se čini da nam je novac važniji od ljudskih života, bojim se da dijelimo odgovornost i za Asiu, Sumbal i Asmu i za sve progonjene kršćane diljem svijeta, a kršćani su danas, nemojmo to zaboraviti, najprogonjenija skupina na svijetu“, zaključila je zastupnica Petir. 

Podsjetimo, zastupnica Petir već je ranije ove godine uputila zastupničko pitanje na istu temu Europskoj komisiji s kolegama iz kluba Europskih pučana. Nezadovoljna odgovorom povjerenice Malmström, Petir je odlučila proširiti inicijativu i ovo pitanje staviti na dnevni red plenarne sjednice Europskog parlamenta.

Izvor: hu-benedikt.hr

Odgovori

Skip to content