TwitterFacebookPinterestGoogle+

Katarina Gugić o Danima kršćanske kulture: ‘Nema zasićenja – imamo gotovo 70 događaja, od kojih je svaki vrijedan i kvalitetan’

  • Written by:

Iduće subote, 6. travnja, u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku započinju petnaesti po redu Dani kršćanske kulture. Kao i svake godine dosad, program će biti iznimno bogat, s vrlo raznovrsnim kulturnim sadržajima, a o značaju ove manifestacije, razgovarali smo s Katarinom Gugić, pomoćnicom ravnatelja Dana kršćanske kulture.

Dani kršćanske kulture su međunarodna kulturna manifestacija, a cilj joj je očuvanje žive svijesti o kršćanskim korijenima autentične europske kulture te velikim dostignućima iste, kako kroz povijest, tako i danas. Program manifestacije odvija se u trajanju od jedanaest dana u tri grada – Splitu, Dubrovniku i Šibeniku, a čine ga brojni kulturno-javni događaji namijenjeni najširem krugu posjetitelja: izložbe, koncerti, predstavljanja knjiga i nosača zvuka, okrugli stolovi, tribine, filmske projekcije, muzejski programi, izleti i drugi.

Narod.hr: Ove godine Dani kršćanske kulture održavaju se po 15 put. S obzirom da je manifestacija obimna pa ove godine ima čak 68 programskih sadržaja, koliko je ljudi uključeno u organizaciju i koliko dugo se ona organizira?

Katarina Gugić: Tako je, ove godine pored naziva manifestacije, koja će se održati od 6. do 16. travnja, dodajemo lijepu, respektabilnu brojku 15, kojom se ponosimo i rado je ističemo. Ona je doista sama po sebi pokazatelj da je ono što radimo vrijedno i dobro, i potiče nas da se trudimo i dalje, uvijek sve više i bolje. Naravno, ta brojka, kao i sve ono što iza nje stoji, ne bi bila ostvariva bez brojnih suradnika, autora i izvođača, kulturnih i znanstvenih ustanova i institucija, kojima se i ovim putem želim na poseban način zahvaliti.

Za dugogodišnji bogat program manifestacije u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku zaslužni su brojni naši suorganizatori – među njima su naravno i stalni suradnici, ali uvijek iznova uključujemo nove pojedince, institucije i ustanove koji novim, posebnim i originalnim sadržajima obogaćuju program. Tako ćemo i ove godine imati brojna nova predstavljanja, tribine i programe koje smo pripremili u suradnji s novim suradnicima – vjerujem da će naši posjetitelji biti radosni kad prelistaju kataloge i našu web stranicu: doista ih čekaju mnoga lijepa iznenađenja! Program se uvijek iznova oblikuje i utvrđuje s mnogo brižnog i pomnog planiranja i želje za dobrom kulturnom i vjerskom ponudom u našim gradovima i domovini. A kada počinjemo s organizacijom? Nema mnogo prostora za predah – evo, obično već sutradan nakon zatvaranja manifestacije stižu ideje, promišljanja, kreću sastanci, susreti i radni planovi… Dani kršćanske kulture doista nastaju tijekom cijele godine, ali najintenzivniji za samu pripremu su, naravno, posljednji mjeseci, tj. dva do tri mjeseca prije same manifestacije kada vladaju velik naboj i pozitivna napetost, koji uvijek urode dobrim idejama i rješenjima. Organizacija ovako velike manifestacije golem je izazov, ali ujedno i veliko zadovoljstvo, kada vidite da je sve prošlo u najboljem redu, a pred vama stoje zahtjevna i vrlo zadovoljna te iz godine u godinu sve brojnija i raznovrsnija publika i sudionici manifestacije.

Narod.hr: Je li teško svake godine napraviti tako bogat program, dolazi li s vremenom do zasićenja organizatora i sudionika?

Katarina Gugić: Manifestaciji s tako dugom tradicijom i raznovrsnošću sadržaja nije problem napraviti bogat program – problem je, zapravo, što mnoge prijedloge moramo odbiti, jer za njih ili nema više dovoljno vremena, ili jednostavno nema mjesta. Naime, nije lako u 11 dana „ugurati“ gotovo sedamdeset događaja, od kojih je svaki vrijedan i kvalitetan. Zasićenje? Tu sam riječ uvijek povezivala s dosadom – a kako da organizatorima ovakve manifestacije bude dosadno? Strepimo nad svim detaljima, svakom rečenicom u katalogu, nad svakim gostom-predavačem ili izvođačem, brinemo se o opremi, prostoru, ozvučenju, čak i o stolicama; riječju, o svakoj, pa i najmanjoj sitnici. Ne, nema ni govora o zasićenju – svake godine surađujemo s novim ljudima koji podrazumijevaju da manifestacija na kojoj oni sudjeluju bude u najmanju ruku jednako sjajna kao i prethodne, i taj opravdani zahtjev uvijek težimo zadovoljiti.

Vjerujem da u tome i uspijevamo, iako možda nije na meni da to kažem. Ipak, držim da golema publika iz godine u godinu sama po sebi potvrđuje taj moj odgovor: ne, nitko se još nije zasitio Dana kršćanske kulture – ni mi, organizatori, ni suorganizatori, ni izvođači ni publika. Doista nam je čast što služimo kao platforma umjetnicima, institucijama i ustanovama da prikažu svoja vrijedna djela i projekte nadahnute kršćanskom vjerom i kulturom – oni to znaju prepoznati i ponuditi svoje programe, a publika zauzvrat taj naš zajednički trud i rad konačno afirmira i svojim dolaskom svemu tome daje smisao, poticaj i nadahnuće.

Narod.hr: Što sve možemo očekivati od ovogodišnjih Dana kršćanske kulture, biste li nam izdvojili nešto iz programa?

Katarina Gugić: U prvom redu želim reći da i ove godine, kao i svake do sada, možete očekivati mnogo dobrih događaja koje ne smijete propustiti! Bit će poslastica za svačiji ukus, pa i za one najizbirljivije: sve vas zato pozivam da posjetite našu web stranicu danikrscanskekulture.info ili prelistate naše kataloge i programske letke – tako ćete dobiti najpotpuniju informaciju. Prostor nam ne dopušta detaljno nabrajanje brojnih programskih sadržaja, a teško ih je i izdvajati kad smo ih toliko uz puno truda i nastojanja organizirali!

Ipak, kao posebnu novinu mogla bih navesti humornu monodramu „Kako glumiti normalnog čovjeka“ Marija Filipija koja će se održati već prvoga dana, 6. travnja u 20 sati u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Gospodin Filipi, koji je stopostotni invalid Domovinskoga rata, u ovoj dirljivoj predstavi na duhovit način progovara o svojim vrlo konkretnim poteškoćama u svakodnevnim situacijama i susretima s ljudima koji ne znaju za njegove probleme.

Tu je i sjajan mjuzikl pod nazivom „Svetac svega svijeta“ koji će ansambl Kolbe iz Zagreba izvesti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu u nedjelju 14. travnja. Ulaznice su besplatne (kao uostalom i za sve sadržaje manifestacije), ali za mjuzikl ih je potrebno preuzeti na blagajni HNK. Bit će dostupne od 1. do 13. travnja ili do isteka zaliha, pa preporučujem da požurite i osigurate sebi mjesto na ovome spektaklu, koji bi bila prava šteta propustiti! Osim toga, cijeli jedan dan posvetili smo programima u Solinu, gradu mladih: u subotu 13. travnja u jutarnjim satima na Manastirinama Arheološki muzej u Splitu održat će „Mali simpozij“ u suradnji s osnovnoškolcima na temu salonitanskih mučenika, a poslijepodne će u Teatrinu Gradske knjižnice Solin biti projekcija animiranog filma za djecu (17h) i kasnije igranoga filma za mlade (19:30h). Naravno – ne zaboravimo spomenuti – u Kinoteci Zlatna vrata već tradicionalno održavamo svakodnevne filmske projekcije za koje se uvijek traži koje mjesto više. Bit će mnogo sjajnih koncerata i tribina, a u utorak 9. travnja imat ćemo i večer poezije.

U goste nam dolazi i Marco Pozza, autor dviju zadnjih knjiga intervjua s papom Franjom, Oče naš i Zdravo Marijo. Osim toga, ove godine ima nekoliko sadržaja za koje će se biti potrebno unaprijed najaviti jer je broj polaznika ograničen (isključivo zbog održavanja kvalitete samoga sadržaja): u prvom redu želim spomenuti tečaj ikonopisanja (zainteresirani se trebaju javiti do 1. travnja na mail lidija.piskac@verbum.hr), te radionicu za nastavnike i roditelje pod nazivom „Kršćanska književnost za mlade“ – vrlo aktualna tema danas, u vremenu kada među mladima trebamo promovirati i njegovati kulturu čitanja (zainteresirani za ovu radionicu trebaju se javiti do 8. travnja na radionicadkk@gmail.com). Već tradicionalan izlet u suradnji s Muzejom arheoloških spomenika u Splitu ove nas godine vodi u Šibenik, Bribir i Skradin – na ovaj izlet pod nazivom „Put u postojbinu Šubića“ prijave se primaju 9. travnja od 8 sati ujutro na broj telefona 340-260. Samo, i ovim putem želim vas zamoliti za razumijevanje: linija je uvijek zatrpana bezbrojnim pozivima za ove izlete i mnogi ne uspiju doći do veze: uvjeravam vas da to nije zato što se ne javljamo, nego zato što smo već na drugoj liniji. Uvijek organiziramo dva autobusa, ali u roku od sat vremena već sve bude popunjeno… Bogat i raznovrstan program nudimo publici i u Dubrovniku i Šibeniku.

Narod.hr: Kako publika reagira na sadržaje manifestacije?

Katarina Gugić: Naravno, uvijek imamo nekih programa koji su za relativno užu publiku (npr. već spomenuta radionica o kršćanskoj književnosti za mlade ili tečaj ikonopisanja) – a to je, kako i zbog ograničenog broja polaznika, jednako tako i zbog područja užeg interesa koji ti sadržaji podrazumijevaju. No takvih je sadržaja obično tek nekoliko: najveći, nosivi dio programa održavamo u dvoranama koje imaju više stotina sjedećih mjesta i s ponosom uvijek vidimo i ističemo da su nam dvorane gotovo uvijek – pretijesne. Ovo je već četvrta godina otkako sam uključena u organizaciju manifestacije, i kroz to vrijeme na raznim događajima viđam i ista draga lica, ali jednako tako iz godine u godinu vidim kako dolaze i novi ljudi. Nerijetko mi prilaze da iznesu svoje pohvale i sugestije, ili samo da mi kažu – „A što ima sutra?“ To ipak najviše volim čuti! Organizacijski posao je vrlo zahvalan u tom smislu što odmah vidite plodove svoga rada: odmah uočite jeste li dobro obavili svoj posao, jeste li nešto propustili, i jesu li zadovoljni izvođači i publika. A vidim da jesu, doista jesu, usprkos sitnim propustima kojih se, naravno, uvijek nađe. I to je najbolja nagrada i nadahnuće za moj daljnji rad.

Narod.hr: Što se manifestacijom željelo postići i jeste li zadovoljni onim što se učinilo prethodnih godina?

Katarina Gugić: Od samoga početka, dakle od 2005. godine, manifestacija Dani kršćanske kulture želi samo jedno: pokazati da Hrvatska i u širem smislu Europa ima bogatu kršćansku baštinu; zatim pokazati hrvatskoj publici klasična djela te baštine te ujedno dati priliku i suvremenim kršćanskim autorima i umjetnicima da svoja djela prezentiraju široj javnosti, za koju u konačnici i stvaraju. Cijela je manifestacija koncipirana tako da posluži tome cilju: sama raznolikost programa (predstavljanja knjiga, predstave, izlete, tribine, filmske projekcije, koncerte, likovne i tematske izložbe, kazalište predstave…) manifestaciju nužno čini zanimljivom i stavlja je u službu raznih vrsta umjetnosti nadahnutih kršćanskom baštinom.

Tu su i brojni stručni suradnici, umjetnici i znanstvenici koji jamče da su predstavljeni programi visokokvalitetni i stručno pripremljeni. Ovim se smjernicama svake godine služimo u pripremi manifestacije i one nas nikada do sada nisu iznevjerile – medijska zastupljenost, odnosi s autorima, umjetnicima i suradnicima te posjećenost publike jasno ukazuju na to da su Dani kršćanske kulture kvalitetna, stručno organizirana i inovativna manifestacija koja će i u narednim godinama uvijek imati što za ponuditi zainteresiranoj javnosti. Dakle, da, na ovo bih pitanje svakako odgovorila potvrdno: zadovoljni smo s onim što smo učinili prethodnih godina, iako, naravno da uvijek iznova nastojimo pronaći načine i metode da poboljšamo svoj rad – jer uvijek ima prostora za poboljšanje. Sama činjenica da toga prostora ima, kao i želja naših suradnika i nas organizatora da iz godine u godinu odvajamo vrijeme, talente i resurse za ovu manifestaciju jesu gorivo i pogon cijele ove lijepe i plemenite priče koja traje već petnaestu godinu zaredom.

Narod.hr: Zadnjeg dana manifestacije dodjeljujete nagradu Andrija Buvina za izniman doprinos kršćanskoj kulturi. Tko je ovogodišnji laureat?

Katarina Gugić: „Andrija Buvina“ naziv je nagrade koja se svake godine na svečanosti zatvaranja manifestacije uručuje onoj osobi koja je dala najzapaženiji doprinos razvoju kršćanske kulture, odnosno zastupanju kršćanskih vrijednosti u kulturno-javnom životu. Ovogodišnja dobitnica te nagrade je Ksenija Abramović, utemeljiteljica i direktorica prve obiteljske televizije u Hrvatskoj, Laudato TV-a, posvećene promicanju kršćanskih vrijednosti. Ipak, njezino je djelovanje puno šire od toga: Ksenija Abramović već dugi niz godina obilježava kulturnu i medijsku scenu u Hrvatskoj posvetivši se promicanju kršćanskih vrijednosti sredstvima nove evangelizacije. Utemeljiteljica je Galerije hrvatske sakralne umjetnosti „Laudato” koja od 2003. godine promovira hrvatsku kulturnu kršćansku baštinu.

Ta je Galerija s godinama proširila svoju djelatnost na brojne humanitarne projekte, slikarske kolonije, koncerte, izložbe i multimedijske proizvode (Galerija Laudato nakladnik je 70 glazbenih albuma ponajboljih hrvatskih duhovnih glazbenih sastava i kantautora). Ksenija Abramović također je utemeljila udrugu „Ime dobrote” čija je osnovna misija istinito informiranje u svrhu promicanja zauzetosti za boljitak našeg naroda i produbljivanje vjere.

Ipak, najveći je projekt gospođe Abramović sasvim sigurno Laudato televizija, prva obiteljska televizija s kršćanskim vrijednostima u Hrvatskoj, koja je krenula s emitiranjem pred kraj 2015. godine. Osim bogatog televizijskog programa Laudato TV-a treba posebno spomenuti godišnje koncerte koji se pod nazivom „Progledaj srcem” održavaju od 2015. godine. U početku osmišljeni da financijski potpomognu projekt Laudato televizije ovi su koncerti nakon pet godina postali istinski pokazatelj koliko je bogato i napredno glazbeno stvaralaštvo duhovnih pjesama u Crkvi u Hrvatskoj. Gospođa Abramović dobitnica je nagrade Hrvatskog društva katoličkih novinara, od Zadarske je nadbiskupije dobila ugledno priznanje „Svete Stošije“; a posebno je priznanje primila i na Festivalu katoličkog filma u Trsatu.

Uz to, spomenula bih i da je dobitnica više stotina priznanja za humanitarni rad. Ukratko, gospođa Abramović vrlo je svestrana žena koja je svojim neumornim radom i djelovanjem uvelike zadužila kulturnu kršćansku scenu u Hrvatskoj u posljednjih dvadeset godina. Zbilja nam je velika čast što ćemo ove godine u sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture upravo njoj dodijeliti ovu nagradu kao priznanje za njezin rad.

Izvor: narod.hr

Komentari