DA SE NE ZABORAVI Referendum o hrvatskoj samostalnosti, 19. svibnja 1991.
Proglas hrvatskom narodu u povodu referenduma o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske
Hrvatskom narodu!
Svim građanima Republike Hrvatske!
U okolnostima završnih razgovora o rješenju krajnje zaoštrene državnopolitičke krize jugoslavenske zajednice vrhovništvo Hrvatske donijelo je Odluku o provedbi referenduma 19. svibnja ove (1991.) godine.
Opći referendum treba nam dati vaš odgovor na glavno sporno pitanje između republika dosadašnje SFRJ.
Drugi put u godini dana hrvatski narod, i svi građani Hrvatske, imaju mogućnost da na najdemokratskiji način slobodno izraze svoju volju o budućnosti svoje domovine.
Kao državljani i slobodni ljudi, pozivate se da se izjasnite kojim će putem naša Republika Hrvatska, koju smo svojim Ustavom odredili kao samostalnu i suverenu državu – dalje u budućnost.
Referendum nam daje mogućnost – a naša nas nacionalna i građanska svijest obvezuje – da odlučno očitujemo svoju volju jesmo li za to:
- da Republika Hrvatska kao suverena država može stupiti u Savez suverenih država s drugim republikama,
- ili pak da ostane u sastavu Jugoslavije, koja bi bila federativna jedinica država.
Opredjeljenje za to da suverena i samostalna Hrvatska može stupiti u Savez s drugim suverenim državama znači zahtjev za oživotvorenje onih temeljnih odredbi Ustava Republike Hrvatske koje predviđaju da Hrvatska ima i svoj međunarodni subjektivitet i svoje oružane snage.
A opredjeljenje za Jugoslaviju kao saveznu federativnu državu značilo bi suglasnost da toj jedinstvenoj jugoslavenskoj državi pripada i međunarodni subjektivitet i da ona ima jedinstvene oružane snage.
Ovo je, dakle, povijesni, sudbonosni trenutak iskazivanja vaše demokratske volje. Na temelju rezultata referenduma vrhovništvo Republike dobit će – nakon prvih slobodnih izbora – novu legitimaciju i novi nalog za postupanje i odlučivanje u sadašnjim i budućim pregovorima o rješenju neizdržive jugoslavenske državne, političke i gospodarske krize. Rezultat referenduma imat će snagu ovlasti, ali i obveza, za donošenje konačne odluke u okviru vrhovnih tijela Republike Hrvatske.
Hrvatska je nedvojbeno već na prošlogodišnjim prvim višestranačkim izborima kazala što želi i kamo želi ići. Upravo na temelju tako iskazane volje Hrvatski je Sabor u prosincu prošle (1990.) godine donio Ustav Republike kojim su položeni temelji novoj demokratskoj i suverenoj Hrvatskoj. Vodeći državnu politiku slijedom ustavnih naloga i zadaća, da se i u stvarnosti oživotvori puna suverenost i samostalnost Hrvatske, vrhovništvo Republike izradilo je nacrt za pretvaranje dosadašnje SFRJ u savez suverenih i samostalnih država-republika. Prijedlog za takav savez temelji se na prosudbi da tako možemo demokratskim putem ostvariti cilj suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, u skladu sa sadašnjim općim prilikama i odnosima u Jugoslaviji, a i s imperativima i okolnostima međunarodnog poretka u Europi, pa i svjetskim čimbenicima.
Istodobno smo odlučno navijestili, da bi u slučaju da je nemoguć sporazum o takvome savezu suverenih i samostalnih država jedina razumna alternativa mogao biti samo razlaz sa sadašnjom jugoslavenskom državom.
I jedno i drugo rješenje ponudili smo kao politički odgovoran, demokratski i razuman način rješenja duboke krize koja je zahvatila jugoslavensko društvo i državu. Vrhovništvo Republike Hrvatske nije prihvatilo prijedlog da se izlaz iz krize traži u okviru postojećeg, ili nekog novog “demokratsko” federativnog uređenja Jugoslavije, jer imamo dovoljno iskustva i spoznaja da su bilo kakvi prijedlozi o održanju jedinstvene jugoslavenske države – za Hrvatsku neprihvatljivi.
Dugi i zamorni pregovori između vrhovništva jugoslavenskih republika i saveznih tijela do sada nisu, nažalost, urodili zadovoljavajućim rezultatima. Vrhovništvo Republike Hrvatske, i ja osobno, ulagali smo najveće napore da se stvore sigurni, jasni i određeni temelji za uređenje novih odnosa u okviru mogućeg za nas prihvatljiva saveza suverenih država, po uzoru na Europsku zajednicu. U tome smo polazili od spoznaje da samo slobodni i suvereni narodi mogu trajno živjeti u miru i prijateljstvu, ili barem dobrosusjedstvu. Samo narodi koji su svoji na svome mogu slobodno, bez ikakve vanjske ili unutarnje prisile, graditi svoje uzajamne državne, gospodarske i sve druge odnose i spone.
U mogući savez suverenih država Republika Hrvatska bila bi spremna stupiti pod pretpostavkom da ga i drugi prihvaćaju kao oblik demokratskog suživota samostalnih republika pod istim uvjetima koji važe za sve.
U skladu s općim dogovorom između jugoslavenskih republika u referendumu je pružena i druga mogućnost: da se po svom uvjerenju izjasnite jeste li za ostanak Republike Hrvatske u Jugoslaviji kao federativnoj ili jedinstvenoj saveznoj državi, što je izvorni prijedlog Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore.
Obraćajući se svim građanima Republike Hrvatske, posebno bih želio ovom prigodom pozvati Srbe u Hrvatskoj, kao i pripadnike svih drugih nacionalnosti – Muslimane, Talijane, Mađare, Čehe, Slovake, Židove, Albance i druge – da se na referendumu izjasne za suverenu Republiku Hrvatsku, i da budu uvjereni da će im ona osigurati i jamčiti svestran kulturni razvitak, sva građanska prava i punu sigurnost i gospodarsko blagostanje, u zajednici s hrvatskim narodom i sa svim državljanima Republike!
Prema tome, konačna odluka o državno-pravnom položaju samostalne i suverene Republike Hrvatske mora biti izraz volje većine njezinih građana.
Vaša volja bit će poštovana. Ona obvezuje vrhovnu hrvatsku državnu vlast da je bezuvjetno ostvari. Radi toga vaš izbor mora biti slobodan i odgovoran, a odluka će biti dokaz naše odlučnosti da budemo gospodari vlastite sudbine o kojoj neće odlučivati ničija sila i nikakvi drugi interesi do interesi hrvatskog naroda i svih građana naše Republike. Takav demokratski postupak, i odluku koja iz njega proizlazi, prihvatit će naravno i sav slobodni svijet. Uvjereni smo da će nam kao i do sada sva europska i svjetska demokratska javnost pružiti potporu u našim nastojanjima da osiguramo svoju slobodu i suverenost Republike Hrvatske, jer i svjetsku će javnost rezultat našeg referenduma na to obvezivati.
Stoga vas pozivam, dragi Hrvati i Hrvatice i svi poštovani građani Republike Hrvatske, da iziđete svi do jednoga na referendum radi učvršćenja tek izvojevane slobode i demokracije, i oživotvorenja pune suverenosti naše domovine.
Neka referendum protekne slobodno i demokratski, mirno i dostojanstveno, onako kako dolikuje slobodnom narodu i svjesnim ljudima koji odlučuju o sudbini svoje Hrvatske!
Predsjednik dr. Franjo Tuđman je 25. travnja 1991. godine donio odluku o raspisivanju referenduma 19. svibnja 1991. Na referendumu su građani odgovarali na sljedeća pitanja:
„1. Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?”
„2. Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?”
Na referendum je izašlo 83,56% hrvatskih glasača, a čak 94,17% zaokružilo je “ZA” na prvom pitanju. Za drugo pitanje tj. za ostanak u Jugoslaviji glasovalo je samo 1,2% glasača. Srbi su većinom bojkotirali referendum.
Nakon službenih rezultata referenduma predsjednik Republike objavio je 23. svibnja 1991. sljedeće:“1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. 2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“.
Sukladno rezultatima referenduma Sabor RH mogao je 25. lipnja 1991. donijeti Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske i Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Zbog međunarodnog pritiska odluka je bila odgođena do 8. listopada 1991. Toga dana prekinute su sve državno-pravne veze s Jugoslavijom.
Marko Jukić/hu-benedikt.hr; Slika: Plakat za referendum o neovisnosti (Wikipedia)
