TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Nastanak sveučilišta u Hrvatskoj

Slika 1. Spomen ploča o prvom sveučilištu u Hrvatskoj (Zadar) (MJ)

Filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda osnovano je u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) 1396. godine. To je prvo sveučilište na prostoru današnje Hrvatske, koje je djelovalo do 1807. Sveučilište su ukinule francuske okupacijske vlasti koje su osnovale Licej s nastavom iz područja kirurgije, medicine, kemije i prava. Licije je ukinut 1811. godine.  Sveučilište u Zadru obnovljeno je 2002.

Za usporedbu, najstarija sveučilišta u europskim gradovima: Bologna 1088.,. Padova 1222., Pariz 1229. (1160 – 1250., Sorbona 1257.), Oxford 1096.?, Montpelier 1150.,  Cambridge 1209., Salamanci 1225.  Barcelona, Perpignan 1303., Canterbery 1320., Prag 1348., Beč 1365. i drugi.

O povijesti školstva na tlu Hrvatske pisao je domenikanac prof. Stjepan Krasić, objavio je četri knjige: “Generalno učilište Dominikanskog reda u Zadru ili ‘Universitas Jadertina’ 1396-1807)’’, ‘’Liber Almi Studii Generalis S. Dominici Iadrae (1684-1790)’’, ‘’Nastanak i razvoj školstva od antike do srednjega vijeka’’,’Prag i Zadar – dva europska sveučilišna središta u XIV. st.’’. Istraživanje prof. Stjepana Krasića je važno zbog otkrića prvog visokog učilišta na našem tlu, u Zadru. Sveučilište “Universitas studiorum Jadertina”  djelovalo je od 1396. do 1807.

Prof. Stjepan Krasić je u svojoj knjizi, objavljenoj u Zadru 1996.,  “Generalno učilište Dominikanskog reda u Zadru ili ‘Universitas Jadertina’ 1396 – 1807.” otkrio da je u Zadru davne 1396. osnovano prvo hrvatsko sveučilište koje je imalo dva fakulteta (filozofiju i teologiju) s privilegijom davanja najviših akademskih naslova. To otkriće je od najveće znanstvene i kulturne važnosti za Hrvatsku jer je to pokazatelj da je Hrvatska bila u skupini naprednih europskih zemalja.  

Najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj je Sveučilište u Zagrebu (Universitas Studiorum Zagrabiensis). Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenog 1671. godine. Moderno Sveučilište u Zagrebu u današnjem obliku otvorio je hrvatski ban Ivan Mažuranić 19. listopada 1874. temeljem odluke austrijskog cara i hrvatsko-ugarskog kralj Franje Josipa I. (5. siječnja 1874.). Sveučilište je imalo tri fakulteta Pravni, Bogoslovni, Filozofski a Medicinski je trabalo osnovati. (Osnovan je tek 1917.).

Slika 2. Spomen ploča o bolnici i fakultetu u Zadru (MJ)

Hrvatska danas ima 9 sveučilišta:

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis,  osnovano 23. rujna 1669.),

Sveučilište u Rijeci (lat. Universitas Studiorum Fluminensis, 17. svibnja 1973.),  

Sveučilište u Splitu (lat. Universitas Studiorum Spalatensis, 15. lipnja 1974.),

Sveučilište u Osijeku (lat. Josip Juraj Strossmayer university of Osijek, 31. svibnja 1975.),

Sveučilište u Zadru (lat. Universitas Studiorum Jadertina, 4. srpnja 2002.),

Sveučilište u Dubrovniku (lat. Universitas Studiorum Ragusina, 1. listopada 2003.) 

Sveučilište u Puli (lat. Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila, 29. rujna 2006.),

Hrvatsko katoličko sveučilište (lat. Universitas Studiorum Catholica Croatica, 3. lipnja 2006. 

Slika 3. Sveučilište u Zagrebu (MJ)

Sveučilište Sjever  (lat. University North, 22. siječnja 2014. (Integracijom Veleučilišta u Varaždinu i Medijskog sveučilišta iz Koprivnice).  

Jedino sveučilište izvan Republike Hrvatske na hrvatskom jeziku, koje čuva i njeguje hrvatski kulturni identitet je Sveučilište u Mostaru (lat. Universitas studiorum Mostariensis, osnovano 11. veljače 1977.).

Prvo strano sveučilište na području Republike Hrvatske je Alma Mater Europaea (Službeni naziv: Alma Mater Europaea Europske akademije znanosti i umjetnosti), sa sjedištem u Salzburgu (Austrija) i svojim studijskim centrima u većim gradovima u Europi. Osnovala ga je Europska akademija znanosti i umjetnosti, društvo, koja okuplja približno 1500 znanstvenika i umjetnika te čak 29 dobitnika Nobelove nagrade.

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

 

Komentari