HRVATSKA BAŠTINA – Od Isusovačke akademije do modernog Sveučilišta u Zagrebu
Slika 1. Zgrada rektorata Sveučilišta u Zagrebu (MJ)
Početak rada Sveučilišta u Zagrebu, formalno-pravno, započinje 23. rujna 1669. godine kada su Diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. Dipoma se čuva u Hrvatskom državnom arhivu.
Prije toga vrijedno je spomenuti da su u srednjem vijeku zagrebački biskup Stjepan II Babonić ( ? – 1247.) i blaženi Augustin Kažotić (1260. – 1323.) radili na uspostavi studija bogoslovije i filozofije. Godine 1607. Otvorena je Isusovačka gimnazija na kojoj je započeo filozofski studij 1662.
Od 1669. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Hrvatski Sabor je Diplomu potvrdio na zasjedanju 3. studenoga 1671. stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga se obilježava Dan Sveučilišta u Zagrebu. Isusovci su vodili Akademiju do 1773., (te godine papa Klement XIV raspustio red, obnovio ga je papa Pio VII 1814.). Carica i kraljica Marija Terezija 1776. izdaje dekret o osnivanju Kraljevske akademije znanosti (Regia scientiarum academia). Akademija je imala tri studija: filozofiju, bogosloviju i pravo. Nakon ukidanja Akademije 1850. rad nastavlja Pravoslovna akademija do osnutka modernog Sveučilišta u Zagrebu (1874.).
Na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski sabor je 1861. donio zakonsku osnovu za Sveučilište u Zagrebu. Car Franjo Josip I je potpisao zakonski članak koji 5. siječnja 1874. dobiva vladarevu sankciju. Temeljem tog dokumenta je hrvatski ban Ivan Mažuranić 19. listopada 1874. svečano otvorio modern Sveučilište u Zagrebu (Sveučilište Franje Josipa I.). U sastavu sveučilišta bili su Pravni, Bogoslovni i Mudroslovni (Filozofski) fakultet a Medicinski fakultet je trabalo oformiti. Na početku rada Sveučilište je bilo u staroj zgradi gimnazije na Katarininom trgu, 1882. rektorat Sveučilišta se preselio u današnji zgradu na Kazališnom trgu, (ispred HNK), u zgradu tvornice duhana.
Prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu bio je kanonik Matija Mesić, 1874., 1875.
Pri Filozofskom fakultetu osnovan je 1882. Farmaceutski tečaj, a 1898. i Šumarska akademija. U toj akademiji organiziran je 1908. Geodetski tečaj koji je 1919. uključen u sastav Tehničke visoke škole. Akademske godine 1917./1918. osnovan je Medicinski fakultet.
Nakon Prvog svjetskog rata osnivaju se novi fakulteti: Gospodarsko-šumarski (1919.), Veterinarski fakultet (1924.), Tehnički fakultet (1926.) i Farmaceutsko-biokemijski fakultet (1942.)
Nakon Drugog svjetskog rata osnovan je Prirodoslovno-matematički fakultet (1946.), Ekonomski fakultet (1947.), Fakultet političkih znanosti (1962.), Stomatološki fakultet – (1967.) i drugi.
Slika 2. Ulaz u rektorat Sveučilišta u Zagrebu (MJ)
Slika 3. Znamenja Zagrebačkog sveučilišta (MJ)
Tijekom Domovinskog rata Sveučilište se preustrojilo prema europskim načelima.
Katoličko bogoslovni fakulteta je komunistička vlast ukinula godine 1952. pa je fakultet djelovao izvan Sveučilišta do 1991. kada se odluka o ukidanju fakulteta proglašava ništavnom i priznaju se sve diplome izdane tijekom 4 desetljeća.
Tijekom godina od 1994. do 2019. vršene su organizacijske promjene na Sveučilištu u skladu s promjenama Zakona o visokom učilištima te usklađivanje s europskim standardima.
Sveučilište u Zagrebu danas čine 30 fakulteta, 3 akademije, jedan interdisciplinarni studij i jedan sveučilišni centar, te Sveučilišni računski centar i studentski centri u Zagrebu, Sisku i Varaždinu.
Studentski centar je otvoren 15. travnja 1959. godine. Odluku o osnivanju Studentskog doma u Zagrebu donijeta je 1960.
Ove godine, (2019.), Sveučilište u Zagrebu slavi 350 godišnjicu svog postojanja.
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
