TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Državna ergela Đakovo i Lipik

Slika 1. Lipicanci iz Đakova (MJ)

Ergela Đakovo

Đakovački biskupi su imali posjede od 1239., darovnica hrvatsko –ugarskog kralja Kolomana. Darovnica je potvrđena 1244. i od kralja Bele IV. Na tim posjedima đakovački biskupi organiziraju ergelu. Pisana potvrda o uzgoju konja na ovom posjedu datira iz 1374. godine. Dokument je izdan u povodu vjenčanja bosanskog bana Tvrtka s bugarskom princezom Dorotejom. Vjenčanje je bilo u Đakovu.

“Za godinu osnivanja uzima se 1506. godina, po čemu je među najstarijima u Europi i najstarija u Hrvatskoj. Ta se godina uzima za godinom osnivanja, iako su se konji organizirano uzgajali i ranije. Razlog je taj što se ustanova naziva poimence ergela. Spominje se da je biskup Mijo Mesarić imao ergelu od 90 arapskih konja. Broj se konja poveća na 130 rasplodnih kobila 1524. godine. Većina je tih konja izginula je zajedno s biskupom Đurom 1526. u bitci na Mohačkom polju.”

Za vrijeme osmanlijske vladavine osmanlije su koristile konja, a nakon poraza Turaka 1687. ergela je nestala jer su Turci odveli konje. Nakon dva desetljeća austrijska vlast je obnovila ergelu. Đakovačku ergelu obnovio je biskup Đuro Patačić 1706., nabavio je 18 arapskih kobila i 8 pastuha. Nakon Napolonova osvajanja  (1806.) naših prostora ergela je premještena iz Lipika u Đakovo. Uzgoj i selekcija konja lipicanske pasmine u ergeli datira od 1806. Godine. Biskup Strossmayer nabavlja iz Ergele Lipica sedam kobila i jednog pastuha što značajno pokreće uzgoj lipicanske pasmine u ergeli.

Slika 2. Pano o povijesti Ergele Đakovo (MJ)

Đakovačka ergela lipicanaca jedna je od najstarijih ergela u Europi sa tradicijom uzgoja konja dužom od 500 godina.

Danas se Državna ergela Đakovo služi dvjema lokacijama. Jedna je u središtu Đakova i ondje je pastuharna. Druga je Ivandvor koja je 6,5 km od grada. Ima cca 170 konja.

 

Ergela Lipik

Grof Izidor pl. Janković od Stražemana, 1843. godine gradi štale za konje i utemeljuje ergelu na svom veleposjedu. Status državne ergele dobiva 1938. kada se Kraljevska državna ergela Petrovo-Stančić seli u Lipik. Od 1938. do 1957. bio je prekinut uzgoj lipicanaca. Ponovni uzgoj konja u Ergeli Lipik započinje 18. listopada 1982. godine kad je iz ergele Lipica (Slovenija) dovedeno 12 rasplodnih kobila.

Za vrijeme agresije Srbije na Republiku Hrvatsku, 1991. godine, ergela je sustavno uništavana. Dio konja je pobijen ili je uginuo u štalama a 88 konja je otuđeno, odvedeno u Srbiju. Konji su vraćeni tek 12. listopada 2007., nakon dugotrajnih pregovora. Vraćeno je 45 konja lipicanske pasmine u matične staje u Lipiku.  

 

Slika 3. i 4. Lipicanci izvode predstave za turiste (MJ)

Danas je ergela lipicanaca u službi turizma. 

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Komentari