HRVATSKA BAŠTINA – Zagrebačka katedrala
Slika 1. Zagrebačka katedrala (MJ)
Zagrebačka katedrala, punim imenom Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske.
Zagrebačku biskupiju osnovao je Ladislav I. (1040. – 1095.), mađarski kralj iz dinastije Arpadovića (vladao je od 1077. do 1095.), 1094. godine te je na mjestu Zagrebačke katedrale sagrađena stolna crkva u romaničko-gotičkom stilu. Gradnja je trajala do 1217. godine kada je crkva posvećena. Kralj Ladislav pridonio je biskupiji tako što je doveo Čeha Duha i postavio ga za prvoga biskupa Zagrebačke biskupije čijim je djelovanjem biskupija od samoga početka bila snažna jezgra razvoja kulture u ovom kraju. Također je sačuvano više dragocjenih rukopisnih knjiga koje je Duh donio u Zagreb.
Godine 1242. Tatari ruše stolnu crkvu. Obnovu je započeo biskup Timotej (1263.-1287.). Nastavljena je tijekom 14. i 15. stoljeća. U 16. st. katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a u 17. st. dobiva svoj masivni renesansni toranj.
- godine katedralu su zahvatila dva požara koji su joj nanijeli golema oštećenja. “Prema izvješću tadašnjega kanonika Jurja Ratkaja, urušio se svod Katedrale, koji je zgnječio i u komade razbio kor, biskupsko prijestolje, pet oltara pod korom…”
U 18. st. gotička katedrala postupno dobiva barokni namještaj (propovjedaonicu, 32 oltara). Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupijom 1852. (Bula Franje Josipa II., 1850.)
Godine 1879. započinje nova obnova katedrale. Zagreb je 9. studenoga 1880. pogodio strašan potres u kojemu je katedrala teško oštećena. Temeljita obnova u neogotičkom stilu trajala je od 1880. do 1906. Obnovu katedrale vodio je Hermann Bollé po nacrtima graditelja F. Schmidta (napravio je odstupanja od nacrta). Tijekom te obnove Zagrebačka prvostolnica je dobila današnji izgled s dva tornja, visoko krovište, nove oltare koji su zamijenili barokne oltare iz 18. stoljeća (od 32 barokna oltara Bollé je sačuvao samo tri). Zvali su je i “Bolléova katedrala”. Neki smatraju da je Bollé devastirao katedralu uklanjanjem oltara i uvođenjem drugih izmjena unutar katedrale te uklanjanjem Bakačeve kule i zaštitnih zidina ispred ulaza u katedralu.
Katedrala je bila pokrivena raskošnim krovom od glaziranoga crijepa koji je kasnije, nažalost, uklonjen. Umjesto starih grobnica biskupa i velikaša sagrađena je nova grobnica za zagrebačke nadbiskupe iza glavnoga oltara.
Njemačka tvrtka E. F. Walcker izgradila je orgulje zagrebačke katedrale 1855. godine koje su više puta pregrađivane.
Od 19. stoljeća katedrala je simbol Zagreba i cijele Hrvatske, najveći spomenik vjere i kulture te duhovno središte hrvatskoga naroda. Katedrala je dugačka 77, a široka 46 metara. Ima dva tornja (crkvena zvonika) – sjeverni toranj visine 104 metra i južni visine 105 metara. Zvonici Katedrale imaju osam zvona – pet ih visi u sjevernom, a tri u južnom zvoniku, od kojih je najveće zvono Presvetog Trojstva iz 1843. godine, teško 6,5 tona. U svakom zvoniku smješten je po jedna sat promjera 320 centimetara. Na vrhu sjevernog zvonika, crkvenog tornja, popravljen je i ponovno pozlaćen križ – visok 2,55 m, širok 1,44 m i težak 1500 kg.
Na visini od 60 metara svaki zvonik katedrale ima četiri ure izrađene iz bronce i s pozlaćenim kazaljkama. Satovi su teški 500 kg. Godine 1977. s tornja su skinuti i zamijenjeni korozijom uništeni devedesetgodišnji limeni satovi. Svih osam novih satova odliveno je u bronci u obiteljskoj ljevaonici Kranjčević u Markuševcu, podno Sljemena. Za izradu satova utrošeno je 8 tona bronce i mjedi.
Između zvonika katedrale, na prvoj od tri galerije (balkona), vidimo timpanon (zabat pročelja). Nalazi se na visini od 39 metara i ima oblik trokuta sa stranicama od 15 metara. Ukrašen je kipovima Majke Božje, Isusa i anđela, koji su zajedno teški oko 9000 kg. Obnovljen je 1997. u radionici akademskoga kipara Vladimira Herljevića, učenika Antuna Augustinčića.
Unutar zidina katedrale ugrađena je kapela svetoga Stjepana Prvomučenika koju krase do danas sačuvane freske škole gotičkoga slikara Giotta.
Površina unutrašnjosti Katedrale iznosi 1617 m2, a može primiti više od 5.000 ljudi.
Religijske dragocjenosti čuvaju se u Riznici, gdje se mogu vidjeti umjetnine koje potječu od kraja 11. stoljeća pa sve do 20. stoljeća. Bjelokosni brevijar najvrjedniji je eksponat riznice. Potječe od prvog zagrebačkog biskupa Duha.
Uz vjersko i povijesno značenje Zagrebačka prvostolnica ima i veliko kulturno i arhitektonsko značenje i jedan je od najpoznatijih simbola grada Zagreba. 1987. godine tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić osnovao je Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale.
U najstarijem dijelu katedrale, svetištu iza glavnoga oltara, Bollé je u podu izgradio kriptu, zajedničku grobnicu zagrebačkih (nad)biskupa, kardinala, hrvatskih narodnih junaka i domoljuba koji su sve do Bolléove obnove bili pokopani na raznim mjestima u katedrali. I sve nadgrobne kamene ploče su prigodom restauriranja katedrale uklonjene iz njene unutrašnjosti. Jedino je nadgrobna ploča bana Tome Bakača Erdödyja ostala na svome mjestu.
Slika 2. Spomen-ploča priorima Vranskim (MJ)
U katedrali su grobnice hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana čije su kosti ovamo prenesene 28. travnja 1919. godine iz Bečkog Novog Mjesta (Wiener Neu Stadt) te pokopane 30. travnja 1919. Također su preneseni posmrtni ostatci Ivana Antuna Zrinskog, Eugena Kvaternika i drugih. U njoj su sahranjena i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: stožernici bl. Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić.
Slika 3. Spomen-ploča hrvatskim mučenicima Zrinskom i Frankopanu (MJ)
Godine 1997. u prezbiteriju, iznad grobnica zagrebačkih biskupa i nadbiskupa, uređen je novi grob blaženoga Alojzija Stepinca na kojemu su prikazani najznačajniji momenti iz njegova života i djelovanja.
Slika 4. Grob Alojzija Stepinca (MJ)
U južnoj lađi, desno od ulaza, na zidu zvonika uklesan je natpis uglatom glagoljicom koji nas podsjeća na prve veze Hrvata s kršćanstvom i papom Ivanom IV. (640. – 642. pos. Kr.). Natpis je uklesan 1942. godine, a u prijevodu glasi:
SLAVA V’ VIŠNJIH BOGU – NA SPOMEN 1300. GODIŠNJICE POKRŠTENJA HRVATSKOGA NARODA KOJI SE ZAVJERI NA VJEČNU VJERNOST PETROVOJ PEĆINI PRIMIVŠI OD NJE OBEĆANJE OBRANE U SVAKOJ NEVOLJI DRUŽBA BRAĆE HRVATSKOGA ZMAJA ČUVAJUĆI SVETINJE PRADJEDOVA PREPORUČUJUĆI HRVATSKU DOMOVINU VELIKOJ BOGORODICI
Slika 5. Glagoljski natpis u katedrali (MJ)
Ispod glagoljičkoga natpisa, koji je postavila Družba braće hrvatskoga zmaja, nalazi se gipsana kopija 12. postaje Križnoga puta u Mariji Bistrici – “Kalvarija”, rad akademskoga kipara Ante Orlića.
U svetištu katedrale nalaze se dva oltara, Bolléov i «koncilski». Na glavnome otaru, pod baldahinom, postavljen je metalni odljev kipa Majke Božje Bistričke i svetohranište.
Pokraj glavnoga oltara nalazi se nadbiskupska katedra (stolica) u obliku prijestolja, u kojoj je dva puta sjedio i Papa. Do njega stoji srebreni relikvijar u obliku piramide iz 1738. koji je izradio također mariborski zlatar Reiman. Godine 1994. proslavljena je devetstota obljetnica Zagrebačke nadbiskupije. Svečanu misu u Zagrebačkoj katedrali predvodio je papa Ivan Pavao II., i još jednom 1998.!
Katedrala ima više oltara: barokni mramorni oltar Majke Božje, oltar Svetog križa koji sažima prizore iz Staroga i Novoga zavjeta, oltar sv. Jeronima s kipovima sv. Fabijana i sv. Sebastijana, mali barokni mramorni oltar sv. Luke.
Kapela sv. Marije: oltar Majke Božje Kraljice, postavljen početkom 1888.
Korska sjedala čazmanskoga kaptola
Spomen-ploče:
- Ani-Katarini Frankopan-Zrinski, supruzi bana Petra Zrinskog i majci Ivana-Antuna Zrinskog.
- Ivanu-Antunu Zrinskom
- Franu-Krsti Frankopanu
- Nikoli Bakaču-Erdödyju
- Eugenu Kvaterniku, Vjekoslavu Bachu, Anti Rakijašu (Rakovački ustanak, 11. X. 1871.)
- Na spomen hrvatskim narodnim zastupnicima Stjepanu Radiću, Pavlu Radiću i Đuri Basaričeku pobijenima u beogradskoj Narodnoj skupštini 20. VI. 1928.
- Svim hrvatskim žrtvama Prvoga i Drugoga svjetskoga rata koji su svoje živote dali za svoju Domovinu
- Poprsja i spomen-ploča hrvatskomu banu Petru Zrinskom i knezu Krsti Frankopanu
Skulptura Bogorodica s djetetom Isusom i anđelima djelo je bečkoga kipara Josefa Beyera, a isklesana je u Zagrebu 1890. godine. Kipove je izradio kipar Karlo Morak, nastavnik na zagrebačkoj Obrtnoj školi u kojoj su školovani majstori potrebni za obnovu katedrale. Obrtnu školu utemeljio je Hermann Bollé i bio je njezin dugogodišnji ravnatelj.
Grbovi ispod skulpture Bogorodica s djetetom Isusom i anđelima:
lijevo – grb kardinala Mihalovića (+1891.), sredina – grb Trojedne Kraljevine (Hrvatske, Dalmacije i Slavonije), desno – grb Zagrebačke nadbiskupije.
Slika 6. “Presveto Trojstvo” – rad hrvatskoga kipara Roberta Frangeša Mihanovića. (MJ)
Zagrebačka katedrala bila je opasana zidinama do početka 20. stoljeća. Pred ulazom je bila Bakačeva kula čiji je dio Herman Bolle dao srušiti, a odluka o rušenju bila je od 1865. Rušenjem Bakačeve kule pročelje katedrale zasjalo je u svom punom sjaju.
Zagrebački kaptol bio je locus credibilis (vjerodostojno mjesto), tj. obavljao je poslove današnjega javnog bilježnika (najstariji sačuvani dokument datira iz 1228.). Na Kaptolu su sve važne državne isprave (privilegije), dokumenti što ih je Hrvatska dobivala od pojedinih kraljeva i koji su sve do naših dana bili temelj hrvatskoga državnog prava, od 1643. čuvani u velikoj hrastovoj škrinji privilegija s tri brave, koju je dao izraditi protonotar hrvatskog kraljevstva Ivan Zakmardi.
Cista privilegiorum regni ili Škrinja privilegija Kraljevine Hrvatske i Slavonije ukrašena je hrvatskim i slavonskim grbom. U grbu Slavonije po jedna šesterokraka zvijezda nalazi se iznad i ispod kune.
Izvori: Ljubomir Škrinjar, Diana Vukičević Samaržija, Gjuro Szabo…
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
