DA SE NE ZABORAVI: Kronologija, siječanj 1991. – 1995.

Srijeda, 1 siječanj 2020 18:09
Written by: Michael Jukic

Slika 1. Spomenik na Velebitu (mj)

1. siječnja 1992., pokolj u Lipovači; Ubijeno je 5 hrvatskih civila.

1. – 3. siječnja 1992.; Srpske postrojbe okupirale su Novigrad, Pridragu, Paljuv i Podgradinu kod Zadra.

2. siječnja 1992., pokolj kod Lađevca; Ubijeno je 9 hrvatskih civila.

2. siječnja 1992., pokolj u Furjanu; Ubijeno je 7 hrvatskih civila.

2. siječnja 1992.; U Sarajevu je potpisan sporazum o potpunom prekidu vatre u Republici Hrvatskoj (Vanceov plan) i dolasku snaga Organizacije Ujedinjenih Naroda (Sarajevski sporazum). Stupio je na snagu 3. siječnja 1992. u 18 sati.

2. – 4 siječnja 1993.; U Genevi je Vance-Owenovim mirovnim planom predložena unutarnja podjela Bosne na 9 provincija (kantona) uz posebno područje Sarajeva (kao deseta provincija) koje ne bi bile međunarodni pravni subjekti.

4. siječnja 1991.; Osnovan je Sekretarijat za unutrašnje poslova SAO Krajine (SUP-a SAO Krajine). To su bile milicijske snage pobunjenih Srba, svojevrsno Ministarstvo unutarnjih poslova srpske paradržave, a vrlo brzo će se pokazati i jednim od sastavnih dijelova raznovrsnih oružanih sastava pobunjenih Srba.

5. siječnja 1991.; Policijske postaje u Kninu, Obrovcu, Benkovcu, Gračacu, Korenici, Donjem Lapcu, Dvoru na Uni, Vojniću i Hrvatskoj Kostajnici otkazale su poslušnost Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) RH i ušle u sastav tzv. Krajinskog Sekretarijata za unutrašnje poslove (SUP).

7. siječnja 1992.; Raketom „zrak-zrak“ zrakoplov MiG 21 jugoslavenske vojske srušio je iznad sela Podrute nedaleko od Varaždina helikopter Europske promatračke misije (poginuli su svi članovi misije – 4 Talijana i 1 Francuz). Granate ispaljene prema drugom helikopteru promašile su cilj.

13. siječnja 1992.; Sveta Stolica (Vatikan) priznala je Republiku Hrvatsku.

14. siječnja 1992.; New York Times objavio je Apel za mir u Hrvatskoj koji su potpisala 104 dobitnika Nobelove nagrade. Apel je ukupno potpisalo 127 nobelovaca.

15. siječnja 1992.; Međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Republiku Hrvatsku (i Sloveniju), kao samostalnu i suverenu državu, priznale su države Europske zajednice (EZ): Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Velika Britanija. RH su također tog dana priznale: Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska.

16. – 21. siječnja 1992., pokolj u Polju i Lađevačkom selištu (kod Slunja). Četnici su ubili 20 hrvatskih civila.

18. siječnja 1992., pokolj u zaseoku Šašićima kod Ervenika (Knin). Četnici su ubili 4 osobe (dvoje malodobne djece).

22. siječnja 1993.; Započela je operacija HV-a i Specijalne policije – VRO „Gusar“ („Maslenica“, 22. – 27. siječnja 1993.).

25. siječnja 1991.; Na televiziji je prikazana emisija „Što je istina o naoružavanju HDZ-a u Hrvatskoj“ koja je trebala poslužiti kao povod uvođenju izvanrednoga stanja u Hrvatskoj.

25. siječnja 1991.; Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti preimenovana je u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU).

26. siječnja 1993., pokolj u Zatonu Obrovačkom. Tri pripadnika milicije pobunjenih Srba ubila 7 civila (Hrvata).

27. – 28. siječnja 1993.; Hrvatska vojska oslobodila je neka sela u okolici Sinja (Satrić i Potravlje) te HE Peruću (akcija Peruća). Brana je bila minirana i teško oštećena aktivacijom eksploziva 27. siječnja 1993. Engleski časnik Mark Nicholas Gray je tijekom 1992. godine dva puta podizao rampu na preljevnom kanalu brane čime je smanjena razina vode u jezeru pa je tako doprinio da ne dođe do katastrofe nakon aktivacije eksploziva.

31. siječnja 1992.; Budući da srpska strana nije poštovala primirje, pripadnici Samostalne uskočke satnije HV-a krenuli su u diverzantsku akciju na okupirani hrvatski teritorij, s namjerom rušenja Batinskoga mosta i presijecanja cestovne komunikacije između Baranje i Vojvodine, kojom je srpskim postrojbama u okupiranoj Baranji stizala pomoć iz Jugoslavije.