DA SE NE ZABORAVI: Operacija Peruća, 27. – 28. siječnja 1993.
Slika 1. Oštećena brana na Perući (Županjac.net)
Srpske snage su 17. rujna 1991., pod zapovjedništvom Ratka Mladića, okupirale branu Peruća te je minirale (postavili su 30 tona eksploziva). Dolaskom snaga UNPROFR-a agresor se povukao 10 kilometara od crte razdvajanja. Snage UNPROFOR-a (Kenijski bataljun) su se rasporedile na samoj brani (hidroelektrani). Pri završetku operacije Maslenica (VRO „Gusar“) agresor je potjerao pripadnike UNPROFORA i ponovno zauzeo branu s ciljem rušenja, kao znak odmazde zbog poraza u operaciji Maslenica. U ranim jutarnjim satima 27. siječnja 1993. kenijska postrojba UNPROFOR-a povukla se u Vrliku, a neprijateljske snage započele su dovlačiti teško topništvo (koje je trebalo biti u skladištima i pod nadzorom UNPROFOR-a) na prostor oko brane.
Slika 2. Spomen ploča iznad brane Peruća (MJ)
Srpske paravojne postrojbe protjerale su kenijske snage UNPROFOR-a, zauzele položaje na Alebić kuli te srušile most koji je bio sastavni dio brane. Srpske snage su u 10 sati i petnaest minuta, 27. siječnja 1993., aktivirale eksploziv postavljen u nadzornoj galeriji brane namjeravajući njezinim rušenjem stvoriti veliki vodeni val. Naboji su eksplodirali, ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila što je spriječilo katastrofu velikih razmjera. Rušenjem brane nastao bi vodeni val kojim bi nizvodno sve bilo potopljeno (460 do 500 milijuna prostornih metara vode i materijala).
Treba spomenuti da je razina vode u jezeru bila niža za 4 metra zahvaljujući britanskom pripadniku UNPROFOR-a Marku Nicholasu Grayu koje je tijekom kolovoza 1992. u dva navrata pustio vodu kroz pomoćne kanala i tako smanjio razinu vode u jezeru.
Slika 3. Spomen ploča na brani Peruća (MJ)
Operacija Peruća izvedena je od 27. do 28. siječnja 1993. Cilj napada HV-a bio je osloboditi branu i širi prostor brane HE Peruća, otkloniti opasnost i spriječiti katastrofalne posljedice vodenog vala iz Perućkog jezera u slučaju miniranja brane te zauzeti dominantne visove na Svilaji kako bi se otklonila ugroza neprijatelja u širem području Sinja. Međutim, agresor je aktivirao eksploziv i teško oštetio branu. Nakon toga hrvatske su snage krenule u oslobodilačku akciju i sanaciju oštećenja brane.
Tijekom operacije poginuo je Ante Buljan, dva pripadnika HV-a su ranjena, a jedan je zarobljen i odveden u kninski zatvor. Akcijom je izbjegnuta katastrofa jer je brzom intervencijom započela sanacija oštećene brane. Akcijom je oslobođena brana i okolna naselja oko nje u površini od 140 četvornih kilometara.
