Pakt Molotov-Ribbentrop (Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima) – 1939.
Otkrivanje, ocjenjivanje, prihvaćanje odgovornosti i traženje oprosta za sve zločine totalitarnih režima put je prema pomirbi i sprječavanju ponavljanja grešaka iz prošlosti. Odlukom Hrvatskog sabora iz lipnja 2011. godine, 23. kolovoza obilježava se kao spomendan, Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima
Spomendanom na žrtve svih totalitarnih režima Hrvatska će se u četvrtak drugu godinu zaredom pridružiti zemljama koje slijede takvu preporuku Europskog parlamenta u svrhu zajedničkog suočavanja s poviješću, a time i u svrhu pomirbe te izgradnje ujedinjene Europe što je proces koji traje i ne teče uvijek glatko.
Dan sjećanja na žrtve totalitarizama koji su obilježili 20. stoljeće izabran je zbog njegove snažne simbolike, jer su 23. kolovoza 1939. tadašnja nacistička Njemačka i staljinistički Sovjetski Savez potpisali Sporazum Molotov-Ribbentrop, javni pakt o nenapadanju, ali tajni o podjeli interesnih sfera u istočnoj Europi.
Otkrivanje, ocjenjivanje, prihvaćanje odgovornosti i traženje oprosta za sve zločine totalitarnih režima put je prema pomirbi i sprječavanju ponavljanja grešaka iz prošlosti. Također je put promicanja demokracije, poštivanja ljudskih prava i pravne države u dijelovima svijeta gdje te vrijednosti trebaju zaživjeti, rekao je prije godinu dana tadašnji predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek.
Europski parlament izglasovao je 2009. rezoluciju o europskoj savjesti i totalitarizmu i pozvao parlamente i vlade svih država članica Europske unije, država kandidatkinja i zemalja povezanih s EU da tu rezoluciju usvoje i provedu.
Odlukom Hrvatskog sabora iz lipnja 2011. godine, 23. kolovoza obilježava se kao spomendan, Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Totalitarizmi su u EU prošlost, rekao je Buzek uoči lanjskog dana sjećanja, no upozorio je na jačanje i radikaliziranje ekstremističkih glasova usporedo s produbljenjem gospodarske i financijske krize. Poljuljan je i drugi stup europske integracije, sloboda kretanja ljudi što također ukazuje na porast netrpeljivosti.
Za pomirbu između zemalja “potrebno je sagledati povijesti jednakim očima”, rekao je Buzek i naglasio – Svi moramo težiti pomirbi želimo li istkati zdrave odnose -.
Rezoluciji EP-a prethodila je Praška deklaracija o savjesti Europe i komunizmu, koju su na poticaj češke vlade 3. lipnja 2008., potpisali europski političari, bivši politički zatvorenici i povjesničari, među njima bivši disident, pisac i češki predsjednik Vaclav Havel te današnji njemački predsjednik Joachim Gauck.
Praška deklaracija poziva na paneuropsko prihvaćanje odgovornosti za komunističke zločine i zločine protiv čovječnosti, a napose na edukaciju mladih o zločinima komunizma na jednak način kao o zločinima nacizma i fašizma. U postkomunističkim državama taj proces ne teče glatko.
Udruga slovenskih partizana-veterana pozvala je prošli tjedan na bojkot državne proslave, ocijenivši da to u slovenskim uvjetima znači “povijesnu reviziju” i “prikrivanje kolaboracije” slovenskih domobrana s okupatorom u vrijeme Drugog svjetskog rata.
Prvo službeno obilježavanje Europskog spomendana proteklo je 2011., u Hrvatskoj s mnogo medijske pozornosti posvećene polemici oko izjednavačanja fašističkih i komunističkih zločina. Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske optužio je tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka za poticanje mržnje, jer je Josipa Broza Tita nazvao zločincem. U polemiku se uključio i Hrvatski helsinški odbor porukom medijima da je jedinstvena osuda svih zločina totalitarnih sustava službeno stajalište EU.
Neela Winkelmann iz Instituta za proučavanje totalitarnih režima u Pragu zagovara uspostavu međunarodnih sudova koji bi sudili zločine autoritarnih režima počinjene u istočnoj Europi.
-Pravda još nije zadovoljena… staljinizam još nije prošlost. Brojne osobe koje su bile dio totalitarnih režima još obavljaju važne funkcije u društvu – kazala je Winkelmann prije godinu dana.
U Hrvatskoj je prvu počast žrtvama komunizma odalo Društvo za obilježavanje grobišta žrtava komunizma iz Međimurja 2010., blagoslovom grobnice i polaganjem posmrtnih ostataka žrtava ekshumiranih godinu dana ranije kada su slučajno otkrivene pri rekonstrukciji nasipa kod rijeke Drave.
Danu sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima pridonijela je rezolucija 1481 parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 25. siječnja 2006., kojom je ta najstarija paneuropska organizacija osudila teška kršenja ljudskih prava komunističkih režima. Pozvala je sve komunističke i postkomunističke stranke u svojim državama članicama koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i vlastitu prošlost te se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima i potpuno ih osude.
HINA/benedikt
