HRVATSKA BAŠTINA – Muzej grada Zagreba
Slika 1. Muzej grada Zagreba (MJ)
Na prijedlog Družbe “Braće Hrvatskog Zmaja” gradsko poglavarstvo je 11. svibnja 1907. osnovalo Muzej grada Zagreba (MGZ), sa zadatkom sustavnog prikupljanja i obrade predmeta iz gradske prošlosti. Prvi ravnatelj MGZ-a bio je povjesničar Emilijo Laszowski. Muzej je bio smješten u kuli iznad Kamenitih vrata i nije bio dostupan široj javnosti. Nakon velike Kulturno-povijesne izložbe u Umjetničkom paviljonu 1925. godine muzej je znatno obogaćen izlošcima te mu je uređen novi prostor u prizemlju Umjetničkog paviljona. Dana 14. kolovoza 1926. u Umjetničkom paviljonu otvoren je Muzej grada Zagreba za širu javnost. Muzej je otvorio tadašnji gradonačelnik Vjekoslav Heinzel. Otvaranju je nazočio i zagrebački nadbiskup Antun Bauer te drugi uglednici.
Godine 1945. muzej je premješten u baroknu palaču u Opatičkoj ulici broj 10. na Gornjem gradu, a 1947. dobiva trajni smještaj u Opatičkoj 20, u nekadašnjem samostanu klarisa. Prvi stalni postav povijesti Zagreba otvoren je 1949. Zgrada muzeja je temeljito obnovljena 1993. – 1998. Izložbeni prostor ima površinu od 2.223 četvorna metra, a izloženo je 4.500 izložaka.
Muzej radi na sustavnom sabiranju, čuvanju, restauriranju i konzerviranju, prezentaciji te trajnoj zaštiti muzejske građe s područja nadležnosti muzeja.
Muzej obrađuje teme iz kulturne, umjetničke, gospodarske i političke povijesti grada u kontinuitetu, od rimskih nalaza pa sve do modernoga doba. Fundus čini 75.000 predmeta usustavljenih u zbirke umjetničkih i uporabnih predmeta karakterističnih za grad i njegovu povijest.
Muzej ima vrlo bogat fond vrijedan za proučavanje lokalne prošlosti. Muzejska građa razvrstana je u pet memorijalnih zbirki, dvadeset zbirki predmeta te šest dokumentacijskih fondova.
Slika 2. Muzej grada Zagreba (MJ)
Postav prikazuje prošlost Zagreba u 45 tematskih cjelina, od političkoga, crkvenoga, povijesnoga i gospodarskoga do arhitektonsko-urbanističkoga, kulturno-povijesnoga, zabavnoga i svakodnevnoga.
„Uz bogatu zbirku arhitektonske dokumentacije i arhivalija u fundusu se nalazi niz drugih specijaliziranih zbirki: arheološke zbirke (pretpovijesne i srednjovjekovne), zbirke cehalija i devocionalija, slikarstva, grafike, skulpture, fotografija, mode, namještaja te predmeta iz zagrebačke svakodnevice. Posebnu cjelinu čine zbirke darovane gradu Zagrebu, poput radne sobe Ivana pl. Zajca, dijela radne sobe Augusta Šenoe, umjetničke ostavštine Tille Durieux, zbirke mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera i zbirke stare ambalaže Ante Rodina. U sastavu Muzeja su i Zbirka Margite i Rudolfa Matza (Mesnička 15), Memorijalna zbirka Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar (Demetrova 3), Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleže (Krležin gvozd 23) te Zbirka – stan arhitekta Viktora Kovačića (Masarykova 12). Muzej se sustavno bavi raznovrsnim temama iz povijesti i suvremenosti Zagreba priređujući o njima izložbe.“
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
