TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Mogila (Zagreb, park Maksimir)

Slika 1. Mogila (MJ)

Mogila je spomen-humak nastao povodom tisuću godina hrvatskog kraljevstva, krunidbe hrvatskoga kralja Tomislava 925. godine na Duvanjskom polju. Podignut je 1925. prema projektu arhitekta  Aleksandra Freundenreicha, a financiran od Hrvatskog sokolskog saveza. Hrvatski sokol bio je gimnastička organizacija, ali istodobno i društvo nastalo radi buđenja nacionalne svijesti.

 

Slika 2. Mogila 2 (MJ)

Mogila je građena od grumenova zemlje. Dovršena je 1926. Prilikom III. svesokolskog sleta, od 13. do 17, kolovoza 1925. godine, održano je prinošenje zemlje iz 155 mjesta Hrvatske, u kojima se tijekom tisućljeća zbio neki važan povijesni ili kulturni događaj. Grude su donesene sa sljedećih lokacija: Duvanjskog polja – na kojem je okrunjen prvi hrvatski kralj Tomislav, iz Gvozda – gdje je poginuo posljednji hrvatski kralj Petar Svačić, s Kvaternikova groba u Rakovici, s Gupčeve lipe u Stubici, iza zidina staroga grada Zrinskih u Čakovcu, ispred rodne kuće J. J Strossmayera u Osijeku, s tvrđave Knin, s Medvedgrada itd.

Mogila je obnovljena 1995. godine. Popravke i današnji izgled  projektirao je arhitekt Mladen Markulin. U obnovljeni spomen-humak ugrađena je i gruda hrvatske zemlje koju je svojim poljupcem blagoslovio Sv. Otac papa Ivan Pavao II. u zagrebačkoj luci 10. rujna 1994.

Na Dan oružanih snaga RH, 28. svibnja 1995. na Mogilu je postavljena skulptura sokola raširenih krila, rad kipara Marijana Gajšaka i Mladena Mikulina. Na spomeniku je godine 1925./26. trebao biti brončani kip sokola skupljenih krila kojeg je izradio kipar Ivo Kerdić,  ali je taj kip uništen pri provali u atelje kipara. Hrvatski sokol je smetao  kralju (Srbima) pa je 1929. kraljevskim ukazom ukinut; raspuštena su sva hrvatska sokolska društva. Umjesto Hrvatskog sokola osnovan je Jugoslavsnaki sokol pod kraljevim patronatom.

 

Slike 3., 4., 5. Mogila (MJ)

U komori koja se nalazi u temeljima Sokolske mogile nalaze se različiti predmeti iz tadašnjega doba. Ima tu veziva, obuće, preslica, čuturica, šumskog oruđa, knjiga i brošura itd.

Otvaranje komore planira se 2025. godine kako bi mlađi naraštaji vidjeli kako se nekada živjelo.

Godine 1925. na  spomen-ploči je pisalo: “U spomen na 1000-godišnjicu hrvatskog kraljevstva i godina podizanja 1925.)”

Danas spomen-ploča nosi tekst : 1995. za ostvareni san Hrvata : Slobodnu, Nezavisnu, Međunarodno Priznatu Hrvatsku Državu.

Slika 6. Mogila 1995. (MJ)

Spomenik je upisan u registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

 

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Dr. Marko Jukić

Komentari