HRVATSKA BAŠTINA – Trogirska katedrala
Slika 1. Trogirska katedrala (MJ)
Najznamenitiji trogirski spomenik je katedrala Sv. Lovre (Trogirani je još zovu sv. Ivan Trogirski, zaštitnik grada) koja se odlikuje različitim stilovima (romanike, gotike, renesanse i baroka). Gradnja katedrale započela je 1213. godine, a završena početkom 17. stoljeća. Ima tlocrt svedene romanske bazilike na tri broda, s predvorjem i tri polukružne apside. Katedrala je većinom izgrađena u romaničkom stilu (majstori Stjepan i Matej) do 1251. god., dok je gotički svod izgrađen u 15. st. Gradnja je završila 1589. god. dovršetkom zadnjeg kata zvonika.
Trogirska katedrala je po konstrukciji arkada arhaična jer su brodovi odvojeni masivnim uzdužnim pilonima, zapravo debelim zidom u kojem su prosječeni prolazi s lukovima, što je još ranoromanička metoda. Katedrala je ujedno i najmonumentalnija od svih dalmatinskih romaničkih katedrala i crkava jer je jedina presvođena u sva tri broda. Stereometrijski čista, zatvorena masa crkve s malim prozorskim otvorima podijeljena je pilastrima na južnoj bočnoj fasadi i tordiranim polustupovima na apsidama te optočena vijencem slijepih arkadica. Na središnjoj fasadi postoji mali okrugli otvor u kojemu se nalazi isklesani grb najsnažnije dinastije Hrvatsko-ugarskog kraljevstva, Anžuvinske dinastije kralja Ludovika.
Krstionica
U predvorju s lijeve strane je krstionica iz 15. st. na kojoj je radio Albanac Andrija Aleši (1467.). Na oltaru je kip sv. Ivana Krstitelja, a iznad oltara reljef sv. Jeronima u pustinji, okruženog zmajevima i zmijama. U središtu prostora je kamena krstionica prekrivena drvenim gornjim dijelom. Krstionica je pravokutnog tlocrta, kasetiranog svoda ispod kojega je niz anđela koji nose vijenac. Anđeli su napravljeni pod utjecajem Nikole Firentinca. Naokolo se renesansni dječaci igraju povezani vijencima cvijeća.
Radovanov portal
Radovanov portal glavni je portal katedrale sv. Lovre u Trogiru. Nazvan je po njegovu autoru Majstoru Radovanu koji ga je isklesao 1240. godine i potpisao s per Raduanum, iako je dovršen tek u 14. stoljeću. Portal uokviruju s lijeve i desne strane likovi lavova, u ulozi čuvara, a na njima likovi praroditelja Adama i Eve, apostoli i sveci, alegorije mjeseci sa simbolima zodijaka, stupci s raznim zvjerima, borbe čovjeka sa životinjama… Prvi red stupova lijevo i desno prikazuje apostole, drugi mjesece s prikazima radova vezanih uz pojedina godišnja doba, treći red okruglih stupića prizore iz svakidašnjeg života i fantastična bića. U podnožju, likovi obučeni u nošnje naroda Sredozemlja, u ulozi su nosača portala. U gornjem dijelu na timpanonu je prikazano Kristovo rođenje, zatim Blagovijest, poklon Mudraca, anđeli i deset prizora iz Novog Zavjeta. U 14. st. dodan je gotički zabat sv. Lovre. Na vrhu je skulptura sv. Lovre s gradelama, kojemu je crkva posvećena, premda se u narodu udomaćio njen drugi naziv – Sv. Ivan, po jednom od prvih zapisanih biskupa Trogira (umro 1111. godine).
Godine 2006. završen je dugotrajni proces sanacije i restauracije portala kojemu je nakon preciznog laserskog čišćenja vraćena izvorna boja pokazavši da je rađen od trogirskog kamena i od crnog egipatskog granita.
Slika 2. i 3. Radovanov portal (MJ)
Kapela sv. Ivana
Najljepši prostor crkve predstavlja kapela bl. Ivana, sagrađena u 15. st. po nacrtu Nikole Firentinca, uz priloge Andrije Alešija i Ivana Duknovića. Slijedom antičkih uzora reljefno i skulpturalno prikazan je život podzemnog svijeta u obliku krilatih dječaka koji s bakljama izlaze iz podzemlja. Život na zemlji posvjedočuju apostoli koje vodi Krist dok su okrugli prozori simboli sunca, a kasetirani svod je simbol neba, sa središnjim medaljonom u kojemu je Bog. Kapela bl. Ivana dobila je mramorne anđele uz oltar kojega je u baroknom stilu izradio Jerolim Diogene, na kojemu je prebačen sarkofag s posmrtnim ostacima bl. Ivana.
Slika 4. Sarkofag Ivana Trogirskog (MJ)
U nišama je dvanaest kipova, djelo raznih majstora. Kip sv. Ivana Evanđelista je rad Ivana Dukovića Trogiranina (oko 1440.). U luneti je velika reljefna kompozicija Gospina krunjenja. Na kasetiranom svodu nalazi se medaljon okružen glavama kerubina i serafina. Uz podnožje Kapele proviruju krilati dječaci sa zapaljenim bakljama. Na oltaru je sarkofag sa svečevim kipom u biskupskom ornatu, izrađen od lijepog crvenog mramora u gotičkom stilu (14. st). Dva barokna anđela od bijeloga mramora postavljena su u 18. st. Na sredini Kapele je grobnica trogirskih biskupa. Zadnji biskup koji je tu pokopan bio je Luiđi Skokac Trogiranin, biskup Zante u Grčkoj (1942.). Na stropu visi njegov zeleni biskupski šešir.
Kapela sv. Ivana Trogirskog renovirana je 2002. god. pod vodstvom američke zaklade Venetian Heritage Incorporation i njenim čelnim čovjekom Lowrencom Lovettom. Za izvrsno obavljenu obnovu kapele bl. Ivana konzervatori i Katedrala dobili su nagradu „Europa Nostra“ za 2002. godinu.
Slika 5. i 6. Oltari u katedrali (MJ)
Riznica Katedrale
U sakristiji Katedrale – riznici, sagrađenoj polovinom 15. st., izloženi su zlatni i srebrni predmeti, crkveno ruho i dragocjena pisana građa. Na ulazu s desne strane nalazi se ormar od orahovine, a potječe iz 15. st. Korniž i vijenci, obavijeni lozicom i lišćem, ukrašeni su florom i faunom, igrom djece i anđela. Ovo djelo pripisuje se majstoru Grguru Vidovu (1458.). U ormaru su smješteni srebrni oltarni ukrasi i posuđe: poprsje zaštitnika grada sv. Ivana s njegovom relikvijom i kip sv. Ivana s gradom na ruci i sv. Lovre – zaštitnika Katedrale; pokaznica s okruglom čašom od planinskog kristala, relikvije u srebrnim tekama, srebrno liturgijsko posuđe, umjetnički srebrni biskupski štap i dvije dragocjene biskupske kape (mitre). Iznad ormara nalaze se slike gradskih zaštitnika i slika sv. Katarine. Na polukružnom dijelu zida nalaze se grbovi trogirskih biskupa. Kronološka serija počinje jedanaestim stoljećem, a završava g. 1828. kada je bila ukinuta trogirska biskupija.
Četiri grba s crvenim ukrasnim rubovima pripadaju kardinalima. U izložbenom staklenom ormaru osobito su zanimljivi predmeti: Triptihon od bjelokosti (15. st.), srebrni vrč dar je ugarsko-hrvatske kraljice Jelisavete, žene Ludovika Velikog Anžuvinca (1342. – 1382.). Ona je također darovala dvije pozlaćene ruke prekrivene filigranskom arabeskom i dragim kamenjem za moći sv. Ivana Trogirskoga. Tu se još nalazi kukuljica plašta Bele IV. sa slikom sv. Maritina, izvezena dragim kamenjem, kao i mitra romaničkog oblika (14. st.).
Slika 7. Svod katedrale (MJ)
Uz sakristiju je i Kaptolska biblioteka koja posjeduje razne vrijedne isprave, dokumente, pergamente, knjige…
Iznad srednjeg sjevernog pilastra urezan je zlatnim slovima natpis: NUMQUAM PRIUS 1598., što znači da je ova veličanstvena građevina završena tada, tako da je gradnja trajala gotovo četiri stoljeća.
Slika 8. Korske sjedalice (MJ)
Zvonik
Na primjeru zvonika uočava se dugotrajnost gradnje; zvonik pokazuje mješavinu umjetničkih stilova od gotike do manirizma. Sagrađen je nad predvorjem. Početak gradnje je u 14. st. Prvi kat, djelo Mateja Gojkovića, rađen je u gotičkom stilu, drugi kat ima obilježje venecijanske cvjetne gotike 15. st., treći renesansni kat zvonika, klesara Tripuna Bokanića, dovršen je potkraj 16. st. Zvonik ima piramidalni završetak kojega uokviruju četiri skulpture manirističkog mletačkog kipara Alessandra Vittorie, a na vrhu je metalna kugla. Zvonik je visok 47 m.
Slika 9. Zvonik katedrale (MJ)
Unutrašnjost katedrale
U unutrašnjosti se ističe veliki žrtvenik u obliku krasnog baldakina (ciborija), djelo majstora Mavra iz 14. st. Na ciboriju su kipovi Madone i Anđela (Blagovijest). Sa strana žrtvenika, pri zidu, nalaze se kipovi sv Ivana Trogirskog (zaštitnika grada) i sv. Lovre (zaštitnika Katedrale) u stilu baroka iz 18. st. Na zidu s lijeve strane oltara je bunar s kruništem (g. 1661.). Osmerokutna propovjedaonica s romaničkim kapitelima djelo je domaće umjetničke škole iz 13. st. Iznad osmerokutne propovjedaonice s romaničkim djelomično pozlaćenim kapitelima, ističe se oslikano raspelo Blaža Jurjeva Trogiranina (15. st.). Crkvu krase slike s prizorima iz svetačkog života te bočni oltari.
U središtu crkve visi velika drvena svjetiljka u obliku dvostrukog gotičkog križa iz 1561. g. , nekada na ulje, a danas elektrificirana. Srebrne lampade u crkvi zavjetni su darovi grada Zadra (1723.), Vrlike (1742.), pomoraca iz Levanta (1688.) i drugih.
Prve orgulje, djelo fra Urbina, izrađene su krajem 15. st., a u barokno doba Gaetano Callido i Dominik Moscatelli izrađuje nove orgulje (1786.). Polovicom 20. st. Milan Majdak (iz Vrapča kraj Zagreba) iskoristio je stara svirala za nove orgulje.
Korska drvena sjedala djelo su Ivana Budislavića (15. st.).
Oltar sv. Križa
Oltar sv. Križa krasi raspelo iz 16. st., a na oltaru Jubileja nalazi se slika krštenja Isusova (16. st.). Tu su još i oltari Sv. Augustina (slika Matteinija), Gospe od milosrđa i oltar Imena Marijina (zadužbina Garanjin – Fonfogna).
Na stupu pred propovjedaonicom je slika bl. Augustina Kažotića Trogiranina (djelo Palme Mlađega, 1599.). Tu su još slike majstora Dominika Sagomana (1738.), Augustina Ridolfija (18. st.) te iznad kora djela mletačkog slikara Tizianove škole Aleksandra Varotari – Padovanina (1509. – 1650.).
Kapela sv. Jere
Kapela sv. Jere (sada Kapela sakramenta) iz 15. je stoljeća. Sagradio ju je Mikica Sobota. Kao arhitekti spominju se Gruato i Račić. Na oltaru je jednostruki mramorni tabernakul u stilu baroka (venecijanski majstor, 1737.). Pred ulazom je uzidan renesansni reljef Bogorodice sa sv. Jerom i sv. Ladislavom.
Grobnice u Ketedrali
Ima više grobnica glasovitih trogisrskih obitelji (Lučića, Andreisa, Kazotića, Bugoforte i drugih) uz onu Mladena III. Šubića «Štiita Hrvata» i humaniste Frane Frankvila Andronika. Ne zna se kamo je nestala grobnica Belina, nećaka princa Vilma.
Izvori: Ivo Babić, Josip Belamarić, Radoslav Bužančić, Cvito Fisković, Ljubo Karaman, Josip Stošić, Marina Šimunić Buršić
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
