HRVATSKA BAŠTINA – Zagrebačka filharmonija
Ivan pl. Zajc je u sklopu kazališta počeo organizirati koncertne izvedbe ulomaka iz popularnih opera, uvertire, pojedine stavke rado slušanih simfonija te, s vremenom, i cijele simfonije. Zajc je želio zagrebačkoj publici ponuditi što raznovrsniji glazbeni program. Koncert održan 25. veljače 1871. smatra se početkom orkestralno-koncertne djelatnosti u Zagrebu, začetkom današnje Zagrebačke filharmonije.
Stjepan Miletić je 1894. preuzeo vodstvo zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta. Na njegov poticaj je kazališni orkestar opet počeo redovito (od 1896.) održavati simfonijske koncerte. Za povijest hrvatske glazbe treba istaći Simfonijski koncert mladih hrvatskih skladatelja koji je održan 5. veljače 1916.
Zagrebačka filharmonija službeno je osnovana 30. studenoga 1919. Veliki poticaj osnutku dao je violinist Dragutin Arany. Filharmonija se tada zvala Filharmonija kazališnog orkestra, a 3. listopada 1920. preimenovana je u Zagrebačku filharmoniju.
Nastupala je gotovo u svim državama Europe te Rusiji, SAD-u, nekoliko azijskih i američkih država. Nastupili su u Carnegie Hall u New Yorku (2016.). Zagrebačka filharmonija redovito sudjeluje i u programima Dubrovačkih ljetnih igara i zagrebačkog Muzičkog biennala.
Zagrebačkom filharmonijom dirigirali su poznati šefovi dirigenti: Fritz (Friedrich) Zaun, Milan Horvat, Lovro von Matačić , Mladen Bašić, Pavle Dešpalj, Kazushi Ono, Pavel Kogan, Alexander Rahbari, Frank Shipway i Vjekoskav Šutej. Pod vodstvom svog šefa dirigenta Davida Danzmayra te umjetničkog savjetnika maestra Dmitrija Kitajenka, Zagrebačka filharmonija nastavlja uspješnu koncertnu djelatnost.
Do danas samo tri osobe nose naslov počasnoga šefa dirigenta. To su: Lovro von Matačić, Milan Horvat i Pavle Dešpalj.
„Mnogobrojni su ugledni strani svjetski poznati glazbenici nastupali uz Zagrebačku filharmoniju kao solisti na inozemnim turnejama i gosti u Filharmonijinim koncertnim ciklusima, primjerice Yehudi Menuhin, Antonio Janigro, Mstislav Rostropovič, Henryk Szeryng, Emil Gileljs, Leonid Kogan, Nathan Milstein, Aldo Ciccolini, Luciano Pavarotti, Ivo Pogorelić, Montserrat Caballé, Mischa Maisky, Enrico Dindo, Aleksandr Rudin, David Garret, Julian Rachlin, Shlomo Mintz, Sarah Chang, Simon Trpčeski i Michel Camilo.
Sa Zagrebačkom su filharmonijom uvijek rado surađivali i poznati hrvatski glazbenici; primjerice Ivo Pogorelić, Zvjezdana Bašić, Melita Lorković, Ranko Filjak, Vladimir Krpan, Pavica Gvozdić, Branko Sepčić, Stjepan Radić, Jurica Murai, Martina Filjak, Mia Elezović, Josip Klima, Monika Leskovar, Radovan Cavallin, Radovan Vlatković i mnogi drugi. Ne treba pritom zaboraviti ni uspješne i rado slušane koncerte s popularnim crossover-umjetnicima, primjerice Maksimom Mrvicom i duom 2Cellos.“
Zagrebačku filharmoniju krasi i bogata diskografija ovjenčana brojnim nagradama poput hrvatske diskografske nagrade Porin i izdanjima za cijenjene hrvatske i svjetske diskografske kuće (Virgin Classics, Deutsche Grammophon, Naxos).
Mnogobrojne snimljene izvedbe Zagrebačke filharmonije pohranjene su u arhivu Hrvatske radiotelevizije. Neki od tih tonskih zapisa, ranije objavljenih na gramofonskim pločama, u novije su vrijeme i digitalizirani. No, dio njih još je pohranjen na magnetskim vrpcama pa ih je stoga uglavnom moguće čuti samo u pojedinim (dokumentarnim) radijskim ili TV emisijama.
Zagrebačka filharmonija primila je mnogobrojna priznanja za svoj umjetnički rad.
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić