Zločini Armije BiH u općini Uskoplje (1993. godine)
Foto 1.: jutarnji list
„Armija BiH“ (305. i 317. brdsko-planinska brigada iz sastava Trećeg korpusa pod zapovjedništvom Fahrudina Agića pomognuta mudžahedinima napala je općinu Uskoplje (Gornji Vakuf) 11. siječnja 1993. godine. Napadnut je dio grada Uskoplja u kojem su živjeli Hrvati. Vojnici bošnjačko-muslimanske armije su palili kuće i gospodarske objekte Hrvata te odvodili civile i pripadnike HVO-a u zatočeništvo. Cilj napada bošnjačko-muslimanske armije bio je ovladavanje prometnicom koja od Tomislavgrada vodi u Srednju Bosnu.
U selu Lužane su pripadnici Armije BiH 13. siječnja 1993. godine, izvan borbenih djelovanja, zarobili i ubili Vinka Šapinu (pripadnika HVO-a).
Dana 14. siječnja 1993. pripadnici Armije BiH ubili su civila Iliju Ivoša ispred njegove kuće (selo Bistrica).
Dana 18. siječnja 1993. pripadnici Armije BiH zarobili su tri pripadnika HVO-a, jedan od zarobljenih bio je Miro Ivanković. Ivankovića su odmah ubili, ispalili su deset metaka u njegova prsa.
U selu Bistrica dogodio se bošnjačko-muslimanski zločin 24. siječnja 1993. godine. Iz vatrenog oružja ubijena je Hrvatica Ruža Kvasina (sa 17 metaka), a Paulinu Jozić ubio je snajperist.
Dana 3. veljače 1993. ubijena su dva civila Hrvata: Stipo Škraba (56 g.) i Ivica Škraba (54 g.). Njihove kuće su zapaljene i do temelja uništene.
Dana 22. veljače 1993. pripadnici Armije BiH su u naselju Bojska (općina Uskoplje) ubili, izvan borbenih djelovanja, civile Franu Okadara i Finku Okadar. Frano je imao 86 godina, istučen je tvrdim predmetom pa ubijen nožem. Finka je imala 58 godina, više puta je silovana prije nego su je ubili nožem.
Dana 25. veljače 1993. pripadnici Armije BiH u naselju Bojska ubili su, izvan borbenih djelovanja, civile Iliju Okadara (63 g.) i Pavku Okadar (54 g.). Pavka je bila silovana.
Pored navedenih zločina Armija BiH počinika je i sljedeće zločine u općini Uskoplje:
- U selu Krupa su 2. lipnja 1993. ubili jednu osobu.
- Krajem lipnja 1993. u selu Gornje Voljice ubili su jednu osobu.
- U selu Pernice su 1. kolovoza 1993. ubili jednu osobu.
- U selu Krupa su 4. kolovoza 1993. ubili staricu.
- U selu Ričice su 28. kolovoza 1993. ubili jednu osobu.
- Snajperisti su u Uskoplju ubili najmanje 4 osobe.
- Ukupno je izvan borbenih djelovanja ubijeno 20 osoba.
Tijekom napada bošnjačko-muslimanske armija počinjeni su ratni zločini nad civilima i zarobljenim vojnicima HVO-a. Radi se o ratnim zločinima jer su ubojstva počinjena na civilima i zarobljenim pripadnicima HVO-a izvan borbenih djelovanja.
Za počinjene zločine nitko nije odgovarao!
Bošnjaci-muslimani su izvršili etničko čišćenje u selima: Milići, Ponir, Krupa, Bistrica, Batuša i Pajić Polje. Svi Hrvati iz navedenih sela su protjerani, a neki su i ubijeni. Sva imovina Hrvata je popljačkana i/ili spaljenja.
U isto vrijeme, kada je bio napad na Uskoplje, napadnuti su Hrvati u Kaćunima, u Fojnici, u Kiseljaku i Busovači. Civili iz tih mjesta ubijani su, zarobljavani i protjerivani, tako da je za kratko vrijeme iz navedenih područja protjerano njih preko 3.000.
Pripadnici HVO-a uzvratili su na napade tzv. Armije BiH, borbe su trajale od 11. siječnja do 25. siječnja 1993. godine. U tim borbama poginula su 64 pripadnika HVO-a, a 19 ih je ranjeno (oni nisu uključeni u popis navedenih žrtava).
Foto 2.: kamenjar
Dana 15. svibnja 1993. godine nasilno je u Uskoplju zaustavljen konvoj humanitarne pomoći za Fojnicu. Fojnički gvardijan fra Nikica Miličević je predvodio humanitarni konvoj od 13 kamiona (Karitativna udruga sv. Ante Padovanskog). Fra Nikica Miličević je imao potrebne propusnice i papire za prolaz humanitarnog konvoja. Muslimani su uhitili fra Nikicu Miličevića, gornjo-vakufskog župnika fra Vinka Tomasa i dvije časne sestre te 14 vozača. Konvoj je opljačkan kao i svi uhićeni. Uhićeni su bili ponižavani i maltretirani.
Gvardijana fra Nikicu Miličevića su pripadnici Armije BiH ubili u fojničkom samostanu, u studenom 1993. godine.
Pripadnici Armije BiH počinili su još jedan zločin na području Uskoplja. Napali su humanitarni konvoj “Bijeli put” na povratku iz Nove Bile i ubili vozača Antu Vlajića. Dana 22. prosinca 1993. godine na izlazu iz Uskoplja na konvoj je iz automatskog oružja otvorena rafalna paljba, poginuo je vozač Ante Vlajić, a tri osobe su ranjene.
Bošnjaci-muslimani koji su izbjegli, pred srpskom agresijom, iz istočne Bosne i Posavine tražili su novi prostor pa su krenuli u osvajanje prostora Srednje Bosne, gdje su stoljećima živjeli Hrvati. Muslimani koji su prognani i izbjegli pred srpskom agresijom dolaze u hrvatske enklave te narušavaju etničku strukturu stanovništva, izazivaju netrpeljivosti i incidente. Bošnjačko-muslimansko političko i vojno vodstvo, na čijem je čelu bio Alija Izetbegović, planski osvaja teritorije, opkoljuje Hrvate u Srednjoj Bosni s ciljem potpunog etničkog čišćenja Srednje Bosne od Hrvata.
Strategiju Bošnjačko-muslimanskog vodstva opisao je američki vojni stručnjak i znanstvenik Charles R. Shrader (Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni – Vojna Povijest 1992.-1994.; Zagreb, 2004.) svojom pomno provedenom dugogodišnjom ekspertizom (na temelju dokumenata, izjava svjedoka, istraživanja na terenu itd.). Shrader nedvojbeno dokazuje kako je apsurdno tvrditi da su Hrvati napali muslimane i navodi sve relevantne činjenice, koje (kako smo već naveli) dobivaju svoju potvrdu uvidom u arhivsku građu „Armije BiH“.
Gotovo sve ratne operacije tijekom hrvatsko-muslimanskog sukoba odvijale su se na područjima s hrvatskom većinom. Bošnjačko-muslimanska armija (tzv. Armija BiH i odredi mudžahedina u njenom sastavu) je opkoljavala hrvatske enklave pa ih napadala i etnički čistila. Dokaz etničkog čišćenja najbolje se vidi iz popisa stanovništva iz 1991. (prije sukoba) i nakon završetka rata. U mnogim hrvatskim selima više nema Hrvata, a u većim mjestima i gradovima s muslimanskom većinom broj Hrvata je upola (i više) manji.
Izvori: Davor Marijan, Ante Nazor, Zlatan Mijo Jelić i PeterKolakušić: Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.; Ivica Mlivončić: Zločin s pečatom, Petar Horvatić (narod.hr), Zlatko Pinter (kamenjar.com),
Dr. Marko Jukić
