Srpski zločini u Bosanskom Brodu (1992. – 1995.)
Karta- wikipedija
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Bosanskom Brodu živjelo je 13.949 Hrvata, a prema popisu stanovništva iz 2013. bilo ih je samo 3.287 (76,44% manje).
Srpske postrojbe su počinili ratni zločin nad 66 osobom hrvatske nacionalnosti u općini Bosanski Brod (Davor Marijan i suradnici). Braniteljska statistika navodi više od 90 stradalnika.
Prema Istraživačko dokumentacijskom centru (Sarajevo) u Bosanskom Brodu je tijekom rata (1991. – 1995.) ukupno ubijeno 233 osoba hrvatske nacionalnosti (43 civila i 190 vojnika).
Međutim, u obrani Bosanske Posavine poginulo je 426 pripadnika 101. Bosansko brodske brigade, a 1417 ih je ranjeno.
Srbi su izvršili agresiju na općinu Bosanski Brod, granatirali su gradske četvrti i sela u općini. Ubijali civilno stanovništvo i zarobljene pripadnike HVO-a pa su na taj način počinili ratni zločin. Navedeni su pojedini slučajevi ratnog zločin, nisu navedeni pripadnici HVO-a koji su poginuli tijekom borbenih aktivnosti.
Kronologija zločina
- Srbi su 4. ožujka 1992. godine izvršile žestoki minobacačko-pješački napad na grad iz naselja Brodskog Polja. Ranjeno je šest građana Bosanskog Broda, a nanesena je i veća materijalna šteta na stambenim i drugim objektima.
- Dana 6. ožujka 1992. godine uklanjaju se barikade s magistralnih prometnih pravaca prema Derventi i Odžaku, a most na Savi se otvara za pješake pa most prelazi oko 1.500 žena i djece te odlaze k rodbini u Slavonski Brod (etničko čišćenje).
- Srpskih rezervista su pokušali 14. na 15. ožujak 1992. ući u grad i minirati Rafineriju nafte.
- Pripadnici srpskih snaga predvođeni zamjenikom zapovjednika “Belih orlova” Draganom Mićićem, u selu Donja Vrela su 25. ožujka 1992. godine uhitili dvojicu mještana (Hrvata) te ih odveli u selo Liješće, mučili ih i ubili. Tijela su bacili u rijeku Savu.
- Pripadnici srpskih snaga 28. ožujka 1992. nasilno ulaze u hrvatske kuće, pretražuju ih, pljačkaju i uništavaju.
- Pripadnici Tuzlanskog korpusa JNA i naoružani Srbi iz Zborišta teškim topništvom granatiraju 6. travnja 1992. sela Koraće i Novo Selo. Ispalili su oko 500 granata, te 24 rakete iz višecijevnog bacača raketa (VBR). Nakon topničke pripreme uslijedio je pješački napad na selo Koraće iz pravca sela Gornje Barice i Kostreša.
- U travnju 1992. srpska postrojba zvana „Beli orlovi“ napušta bosanskobrodsku općinu, odvodeći zarobljene Hrvate na rijeku Savu gdje ih ubija (većinu strijeljaju).
- Tijekom srpske okupacije Bosanskog Broda ubijene su 3 osobe.
- U selu Brusnica 15. srpnja 1992. ubijene su 3 osobe.
- Ubijeno je 9 Hrvata iz sela Koraći.
- U selima Kolibe i Kričanovo zarobljeno je i ubijeno 9 osoba (među njima 6 pripadnika HVO-a).
- U Novom Selu ubijeno je 17 osoba.
- Pripadnici srpskih snaga su u selu Donja Vrela od ožujka do svibnja 1992. ubili 20 osoba
- Još je ubijeno 5 osoba u selima (Vinska, Višnjik) i Bosanskom Brodu.
Uništeni i oštećeni sakralni objekti
- crkva sv. Ilije Proroka i župna kuća (župa Bosanski Brod)
- kuća sestara Služavki Malog Isusa (župa Bosanski Brod).
- župna crkva Rođenja blažene Djevice Marije, župna kuća i vjeronaučna dvorana (župa Velika Brusnica),
- župna crkva sv. Mihovila Arkanđela i župna kuća. (župa Kolibe),
- župna crkva Uznesenja blažene Djevice Marije, župna kuća i vjeronaučna dvorana (župa Koraće),
- župna crkva Presvetog Srca Isusova i župna kuća. (župa Novo Selo),
- grobljanska kapelica i groblje (župa Novo Selo),
- kapelica (župa Novo Selo),
- filijalna crkva (župa Žeravac),
Izvori:
- Ratni zločini u BiH -Ratni zločini srpskih snaga nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj posavini.
- Knjiga “SRPSKI ZLOČINI NAD HRVATSKIMA I MUSLIMANIMA (1991. – 1995.) U BOS. POSAVINNI I SJEVEROZAPADNOJ BOSNI» u izdanju Saveza zajednica Udruga Hrvata izbjeglica i povratnika i Centra za dokumentaciju o Domovinskom ratu, Zagreb, Orašje, Mostar, Sarajevo 1999. Godine.
- Davor Marijan, Ante Nazor, Zlatan Mijo Jelić, Petar Kolakušić. Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. knjiga I i II. Udruga hrvatska zvona i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb-Mostar, siječanj 2020.
Dr. Marko Jukić